Претрага
Претрага
Close this search box.

Tribina “Tajni Londonski ugovori iz 1915. godine–propuštena šansa ili neutemeljeno nadanje“

Tribina “Tajni Londonski ugovori iz 1915. godine–propuštena šansa ili neutemeljeno nadanje“, biće održana u sredu, 12. decembra, u 18 časova u klubu “Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač je msr Srđan Graovac, istoričar.

Krah Londonskog ugovora, pred kraj Prvog svetskog rata, onemogućio je Srbiju da izađe na more i zajedno sa Crnom Gorom dobije više od tri stotine kilometara jadranske obale između Splita i Drača. Paradoksalno, tome je u haotičnom raspadu Habzburške monarhije uz projugoslovenske kalkulacije srpske političke elite doprinelo i brzo napredovanje srpske vojske. Da li je ovakva interpretacija sudbine tajnog Londonskog ugovora iz 1915. godine samo stogodišnja legenda ili realni sinopsis ispuštene prilike za rešavanje srpskog nacionalnog i državnog pitanja? Na predstojećim razgovorima u okviru “Tribine mladih” Kulturnog centra Novog Sada, pokušaćemo da predočimo činjenicu i okolnosti, prema kojima se o sada čuvenom Londonskom ugovoru iz 1915. godine čiji sadržaj i sam tekst, većina “pozvanih da o njemu diskutuju“, nikada nije ni pročitala, već nekoliko decenija govori kao o izvesnoj “propuštenoj šansi“, koju srpske političke elite nisu na vreme uočile, te “iskoristile priliku“ za stvaranje samostalne i velike srpske države na Balkanu, koja bi u prostornom smislu obuhvatala Bačku, Slavoniju, Dalmaciju, Bosnu i Hercegovinu, itd. Ostaje velika nepoznanica šta je to Srbiji “nuđeno“ 1915. godine i da li je uopšte poznat “identitet ponuđača“?

Na prvom mestu, argument protiv teze da je “Srbija suludo odbila i žrtvovala se zarad onih koji su bili i ostali njeni neprijatelji”, kako to obično kažu poznavaoci “prave istorije”, jednostavno nije ispravan i ne zasniva se na autentičnim i verodostojnim istorijskim izvorima. Srpska vlada i javnost nisu imale uvid u sadržaj sporazuma, koji je postignut između Kraljevine Italije i Sila Antante, jer je isti bio tajan. Srbija je, kao i ostali zainteresovan svet, za pojedinosti dogovora saznala tek posle revolucije u Rusiji kada je Lenjin, protiveći se tajnoj diplomatiji, obelodanio njegovu sadržinu. Otuda Srbija nije mogla da se odrekne nečega što nije znala da ima, a pride ga nije ni imala, već se o “nagradi” razmišljalo u prilično nejasnim formulacijama. Drugo, ne manje važno, Srbija je pre dogovora u britanskoj prestonici, 7. decembra 1914. godine donela Nišku deklaraciju kojom je odabrala ujedinjenje sa “neslobodnom braćom u Austro-ugarskoj kao glavni ratni cilj”.

Promocija knjige Leksington bezbednosti u izdanju Izdavačkog preduzeća “Službeni glasnik“ iz Beograda i Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, prof. emeritusa dr Mila Boškovića, redovnog profesora Pravnog fakulteta u Novom Sadu, održaće se u sredu, 12. decembra, u klubu “Tribina mladih” Kulturnog centra Novog Sada, u 19 i 30 časova. Na promociji će, pored autora, govoriti i prof. dr Andreja Savić – redovni profesor Fakulteta za bezbednost i diplomatiju u Beogradu i  prof. dr Dragan Trivan – redovni profesor Fakulteta za poslovne studije i pravo u Beogradu.

Leksikon bezbednosti obuhvata 5.200 pojmova iz oblasti osnovnih i užih disciplina bezbednosnih nauka i studija bezbednosti. Daje osnovna značenja pojmova, s njihovim etiološkim osnovama, fenomenološkim i pravnim izrazima i savremenim tumačenjima sadržaja. Leksikon obrađuje: opšte pojmove bezbednosti (kolektivne, nacionalne, ljudske, ekonomske, informacione, ekološke, lične i dr), kao i njihove posebne elemente; faktore ugrožavanja bezbednosti (izazove, rizike i pretnje); pojmove iz odgovarajućih međunarodnih i nacionalnih sistema sprečavanja i suzbijanja svih oblika ugrožavanja bezbednosti (organizacija, sredstva, snage i mere); teorijske pojmove iz oblasti bezbednosti; krivična dela kojima se sankcioniše ugrožavanje osnovnih dobara i vrednosti društva.

Po koncepciji multidisciplinaran, Leksikon nudi sadržaje za praktičnu primenu i u drugim oblastima: krivičnopravnim, kriminološkim, kriminalističkim, socijalno-patološkim, penološkim i drugim srodnim i graničnim disciplinama. Selektuje i prezentuje postojeća znanja i pojmove iz teorije i prakse, objašnjava osnovne kategorije i najvažnije termine bezbednosti koji se javljaju u domaćoj literaturi i praksi, čineći ih jasnijim u poimanju i prijemčivijim u primeni.

Autor: nsuzivo.rs

Tagovi:

0 Komentara
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Povezane vesti