Претрага
Претрага
Close this search box.

Mileva Marić Ajnštajn: Nesuđena naučnica u senci sebičnog genija

Mileva Marić Ajnštajn 1896. godina

Mileva Marić Ajnštajn bila je srpska matematičarka i supruga jedne od najuticajnijih ličnosti iz oblasti nauke. Postoje tvrdnje da je uprvao Mileva pomogla Ajnštajnove radove, ali stepen njenog doprinosa i učešća nikada nije utvrđen. Prema mnogima, ona je bila talentovana ličnost sakrivena u senci slave svog supruga.

U ovom tekstu upoznaćete se sa njenim odrastanjem, školovanjem, srećnim periodima i tragičnim životnim obrtima.

Mileva Marić rođena je 19. decembra 1875. godine u Titelu. Bila je najstarije od troje dece imućnih roditelja. Imala sestru Zorku i brata Miloša. Milevin otac bio je oficir austrougarske vojske. Na rođenju iščašen joj je kuk, a posledica iščašenja pratiće Milevu do kraja njenog života, njena leva noga bila je kraća.

Ubrzo nakon rođenja, Milevin otac završio je svoju vojnu karijeru i dobio je posao u sudu u Rumi. U ovom mestu i danas postoji kuća Marića u kojoj su živeli u periodu od 1877. do 1892. godine. Porodična kuća Mileve Marić postoji i u našem gradu u Kisačkoj ulici broj 20. Ovaj objekat danas je pod zaštitom države.

Obrazovanje

Mileva Marić bila je đak ženske gimnazije u Novom Sadu, ali je 1888. godine prešla u gimnaziju u Sremskoj Mitrovici. U ovoj školi maturirala je 1890. godine kao najbolji đak razreda iz oblasti matematike i fizike. Iste godine školovanje nastavlja u Kraljevskoj srpskoj školi u Šapcu. Milevin otac zbog promene posla seli porodicu za Zagreb, a ona je tada dobila specijalnu dozvolu da pohađa nastavu u školi u koju su išli samo dečaci.

U leto 1896. godine Mileva Marić postala je student medicine na Univerzitetu u Cirihu. U oktobru te godine, prešla je da studira matematiku i fiziku u politehničkoj školi. Ona je bila tek peta žena koja je primljena u ovu školu. Jedan od njenih kolega, bilo je sedamnaestogodišnji Albert Ajnštajn.

Milevi je učenje išlo od ruke. Bila je vredna i nadarena devojka, pa je tako jedan semestar provela školujući se u Hajdelbergu. U to vreme, dopisivala se sa svojom simpatijom Albertom. Po povratku u Cirih, ljubav sa Ajnštajnom je procvetala.

Njeni roditelji podržali su ovu vezu, jer su se bojali da su Milevine šanse za brak bile male, usled deformiteta koji je imala. Sa druge strane Albertova porodica se otvoreno protivila njihovoj ljubavi. Porodica Ajnštajn zamerala je činjenicu da Marićeva nije bila Jevrejka kao i razliku u godinama. Mileva Marić bila je 3 godine starija od Alberta Ajnštajna.

Uprkos obećavajućem početku studija i jakim ocenama koje je imala, Milevin uspeh u školovanju počeo je da opada. U leto 1900. godine ona nije položila svoje završne ispite. Albert Ajnštajn je diplomirao i otišao kući za raspust. Mileva je ostala u Cirihu da radi kao asistent u laboratoriji. U to vreme ona je vredno učila pripremajući se da ponovo izađe na ispite i završi svoje studije. Albert Ajnštajn i Mileva Marić ponovo su se sastali na jezeru Komo. Nekoliko nedelja kasnije, Mileva je otkrila da je trudna. U julu 1901. godine ponovo je pala ispite.

Brak sa Ajnštajnom

Krajem januara ili početkom februara 1902. godine u Novom Sadu, Mileva Marić na svet je donela devojčicu Lizerl. Imala je 27. godina, nezavršen fakultet i vanbračno dete. Okolnosti su je navele da pomisli da je postala sramota za svoju uticajnu i poštovanu porodicu. U to vreme Albert je radio u patentnom zavodu u Bernu. Albert Ajnštajn i Mileva Marić krunisali su svoju ljubav venčanjem u Bernu, 06. marta 1903. godine.

Albert Ajnštajn i Mileva Marić Ajnštajn

Braku i zajedničkom životu para Marić-Ajnštajn prethodila je velika tragedija. Njihova ćerka Lizerl obolela je od šarlaha. Do kraja nije poznato da li je njihovo dete umrlo ili ga je par dao na usvajanje. Odgovor na ovo pitanje dao je britanski pisac Filip Sington, koji je u svom romanu naveo da je malu Lizerl usvojila srpska porodica iz sela Orlovat.

Brak sa Ajnštajnom bio je blago rečeno komplikovan. Mladi naučnik šest dana nedeljno provodio je u patentnom zavodu, a malo slobodnog vremena koje je imao posvećivao je fizici. Za Milevu ovo je bio izuzetno težak period njenog života. Bol zbog gubitka deteta i osećaj poraza zbog neuspeha na fakultetu bili su veliki.

14. maja 1904. godine Mileva Marić Ajnštajn rodila je sina Hansa. Činilo se da se situacija popravila i da je njhov brak stabilan, a ljubav jaka. Sledeće godine, Albert je objasnio fotoelektrični efekat. 1908. godine Ajnštajn postaje licenciran za rad na Univerzitetu u Bernu. Naredne godine dao je otkaz i na univerzitetu i u patentnom zavodu i prihvatio je mesto vanrednog profesora teorijske fizike na Univerzitetu u Cirihu.

Brak Mileve i Alberta ponovo je zapao u krizu, kada je Mileva otkrila da se njen suprug dopisuje sa rođakom u koju je bio zaljubljen kao dečak. U želji da prevaziđu probleme koji su potresli njihovu vezu, par odlučuje je vreme da prošire porodicu. 1910. godine rođen je Eduard Ajnštajn.

Godinu dana kasnije, porodica započinje novi život u Pragu, gde je Albert Ajnštajn zaposlen na poziciji redovnog profesora Univerziteta Karl-Ferdinand. Prelazak iz Ciriha u Prag bio je težak za tridesetšestogodišnju majku dvoje dece. Mileva je bila uplašena i zabrinuta zbog sve većih tenzija koje su rasle između nemačkih i čeških nacionalista. 1912. godine Albert Ajnštajn se vraća u Cirih, a njegova supruga bila je sigurna da će ovaj potez okončati njihov brak.

Zenska intuicija govorila je Milevi da je brak sa Albertom ozbiljno ugrožen, ali nije ni mogla da sluti kakav će poraz zapravo doživeti.

1914. godine Albert Ajnštajn prihvatio je ponudu da postane stalni član prestižne Pruske akademije nauka, kao i mesto redovnog profesora u Berlinu. Mileva je ispočetka odbijala da se porodica preseli u Berlin, strahujući da bi Albert mogao da obnovi odnos sa rođakom Elizom Levental, koja je živela u ovom gradu. Njeni strahovi pretvoprili su se u surovu realnost. Flert i simpatije između Alberta i Elize prerasli su u ljubav.

U to vreme, Ajnštajn je upotpunosti promenio svoj odnos prema supruzi. Iako je oduvek bio samoživ i ambiciozan, sebičnost i emotivna hladnoća Alberta Ajnštajna pretvorili su se u gnusno ponižavanje supruge Mileve. On je napravio listu naredbi svojoj ženi, a jedna od stavki te liste bila je da mu se ne obraća, ukoliko joj se on prethodno ne obrati.

U leto 1914. godine, samo dan pred izbijanje Velikog rata, Mileva Marić Ajnštajn spakovala je stvari i sa svojim sinovima prešla da živi u Cirih. Albert Ajnštajn ostao je da živi u Berlinu sa svojom rođakom Elizom i dovršio je Opštu teoriju relativnosti.

Mileva Marić Ajnštajn sa sinovima Eduardom (levo) i Hansom (desno)

1916. godine Alber Ajnštajn zatražio je razvod. Ovaj zahtev razboleo je Milevu. Dok je ona bolovala i žalila za suprugom, njena mlađa sestra Zorka brinula je o njoj i deci. Tuga i zabrinutost koju je Zorka osećala zbog svoje sestre i njene dece, doveli su je do ivice ludila. Zorka Marić je doživela nervni slom. Mileva je poklekla pod pritiskom života i 1918. godine pristala je da da razvod Albertu. On je za uzvrat, obećao da će Milevi i deci dati sav novac koji mu bude pripao ako osvoji neke buduće Nobelove nagrade.

Mileva i Albert zvanično su se rastali na Dan zaljubljenih 1919. godine. U junu iste godine Albert i Eliza stupili su u brak.

Život posle Alberta

Teško obolela sestra Zorka, jednog dana zapalila je veliku količinu novca u kući svojih roditelja u Novom Sadu. Ubrzo je doživela i drugi nervni slom, nakon čega je formalno proglašena nesposobnom. Milevin otac Miloš, nije mogao da odoli tužnoj sudbini koja je zadesila njegove devojke. 1922. godine umro je od moždanog udara.

Iako je postao slavan zbog teorije relativiteta, Albert Ajnštaj dobio je Nobelovu nagradu zbog njegovog rada na fotoelektričnom efektu. Novac od prestižnog priznanja, prepustio je Milevi. Ona je novac uložila u kupovinu tri stana u Cirihu, iako je dobrim delom sume koja joj je pripala, morala da namiri troškove lečenja svog mlađeg sina. Eduard Ajnštajn oboleo je od šizofrenije, a terapija i lečenje gomilali su račune.

Ova decenija njenog života, bila je najteži period za Milevu Marić. Njen bivši suprug Albert i Eliza, emigrirali su u SAD strahujući od nacista. 1935. godine Milevina majka umrla je na dočeku Nove godine. Tri godine kasnije preminula je i sestra Zorka. Te 1938. godine stariji sin Hans preselio se sa porodicom u Sjedinjene američke države, a nedugo nakon prelaska u Ameriku, Hansov sin i Milevin unuk Klaus, umro je od bolesti u roku od par meseci.

Nagomilali su se u dugovi za Eduardovo lečenje i negu, a Mileva je bila primorana da se obrati Albertu za finansijsku pomoć. Zbog ovih veikih izdataka Mileva Marić je prodala dve od tri kuće koje je posedovala, a Ajnštajn je kao “pomoć” preuzeo vlasništvo nad trećom kućom u kojoj je živela njegova bivša žena. Osam godina kasnije, bez ikake najave i razgovora, Ajnštajn je odlučio da proda svoju nekretninu za 85.000 švajcarskih franaka, uz dogovor sa kupcem da Mileva uživa stanarska prava.

Međutim, na dočeku Nove godine Milevi je uručeno obaveštenje da je njen najam istekao i da ima obavezu da napusti kuću. Ona je u strahu da će ostati bez krova nad glavom, tražila pomoć od prijatelja, koji je tada otkrio da karma neće ostati dužna nikome, pa ni Albertu Ajnštajnu.

Novac koji je Ajnštajn trebalo da dobije za prodaju nekretnine, greškom kupca uplaćen je na račun Mileve Marić. Sebični genijalac pretio je bivšoj supruzi da će je tužiti, da će joj uzeti sve, pa čak i da će isključiti Eduarda iz testamenta.

Mileva Marić Ajnštajn

Tog proleća Milevi je pozlilo nakon Eduardovog nasilnog napada. Mileva Marić umrla je tri meseca kasnije 4. avgusta 1948. godine u 73. godini života. Sahranjen je na ciriškom groblju u Nordhajmu.

Za grob Mileve Marić Ajnštajn šira javnost otkrila je tek 2004. godine. Zasluge pripadaju Petru Stojanoviću, osnivaču Memorijalnog centra “Nikola Tesla” iz Sankt Galena. Nakon pet godina, 14. juna 2009. godine otkrivanjem spomen obeležja, predstavnici Republike Srbije prvi put su odali počast Milevi Marić Ajnštajn.

Danas postoji inicijativa da se posmrtni ostaci srpske nesuđene naučnice ekshumiraju i dostojno sahrane. Telo Mileve Marić počiva u zajedničkoj grobnici gde se nalazi od 1973. godine.

Autor: nsuzivo.rs

Tagovi:

2 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare
Gost
Vedrana
04.05.2018 16:08

Svaka čast za članak

Gost
aca
04.05.2018 18:56

A sta je to konkretno uradila Mileva, osim sto je Srpskinja jednog poznatog naucnika pa da je slavimo? Iskreno zalim zbog muka i nedaca koje su je zadesile.

Povezane vesti