Претрага
Претрага
Close this search box.

Kako umanjiti ispitnu anksioznost

8Ispitna anksioznost je neprijatno stanje koje se javlja pre, za vreme i nakon ispitnih obaveza.

Sastoji od dve komponente- kognitivne i fiziološke i obuhvata čitavo psihičko i fizičko stanje organizma.

Kognitivna komponenta se odnosi na negativne misli koje ometaju uspeh na ispitu, a

fiziološka komponenta su simptomi poput crvenila, drhtanja ruku, znojenja).

Postoji nekoliko mogućih uzroka pojave ispitne anksioznosti:

  • Strah od neuspeha- iako pritisak za dobro izvođenje i ishod može delovati motivišuće, takođe može biti poražavajuće za pojedince koji vezuju svoju vrednost uz ishod rezultata.
  • Loša iskustva s ispitima- pređašnja loša iskustva s polaganjem ispita mogu dovesti do negativnog razmišljanja i straha i uticati na lošije rezultate budućih ispita.
  • Nepripremljenost- učenje u zadnji tren ili izostanak učenja mogu probuditi osećaj anksioznosti kod pojedinaca.

Ispitna anksioznost može se pojaviti i kod dece u nižim razredima osnovne škole. Ako primetite da vaše dete ima simptome ispitne anksioznosti (npr. ako ostvaruje loše rezultate iako uči), postoji par stvari koje možete napraviti kako biste mu pomogli. Razgovarajte s detetom kako bi shvatili zbog čega se oseća anksiozno. Tokom razgovora ostanite mirni i pokažite mu da ima vašu podršku i pomozite mu oko učenja i pripremanja gradiva.

Kako umanjiti ispitnu anksioznost?

Pre svega važno je pripremiti se za ispit na vreme. Najbolje je pratiti na nastavi, voditi beleške i redovno ispunjavati zadatke. Odvojite dovoljno vremena kako bi naučili gradivo i nikako nemojte učiti u zadnji čas. Napravite raspored učenja- npr. 3 sata dnevno i ne zaboravite da pravite pauze od učenja u kojima se opustite.

Stavite ispit u perspektivu. Negativna razmišljanja o ispitu mogu izazvati lančanu reakciju anksioznosti, zabrinutosti i slabe koncentracije. Iz tog razloga stavite ispit u neku drugu perspektivu- ako ste do sada imali dobre rezultate verovatno ćete i sada. Ako niste, znate da pad ispita nije kraj sveta i da se može ponovo polagati.

Pokušajte se opustiti i pre samo ispita. Dođite na vreme (ili ranije) na ispit, a ako osetite anksioznost, zatvorite oči i dišite duboko. Razmišljajte pozitivno i recite sebi da ste učili i da ste pripremljeni za ispit.

Jedan od faktora koji može doprineti smanjenju anksioznosti je fizička aktivnost. Bavljenje nekom aktivnošću daje mozgu vreme da se odmori od razmišljanja o ispitu i fokusira se na nešto drugo. Tokom fizičke aktivnosti se otpuštaju endorfini koji poboljšavaju raspoloženje.

Pravilna ishrana je takođe važan faktor u smanjenju fizičkih simptoma anksioznosti. Preskakanje obroka i glad mogu samo pogoršati anksioznost,

pa je iz tog razloga važno jesti tri obroka dnevno. Poželjno je i da su obroci nutritivno bogati kako bi vam dali energiju za učenje.

Važno je i dovoljno se naspavati kako bi se mozak mogao odmoriti. Deprivacija sna takođe može biti jedan od uzroka anksioznosti.

Možete se pokušati opustiti pomoću vežbi relaksacije. Neke vežbe relaksacije predlažu da zamislite da polažete ispit i pokušate se opustiti, a na taj način učite biti opušteni i tokom samog ispita.

Međutim, ako ne uspete da se pomoću ovoga rešite anksioznosti, postoje određeni lekovi koji se u nekim teškim slučajevima prepisuju kako bi se umanjila ispitna anksioznost. Među njima su:

  • Beta blokatori- često se prepisuju za lečenje anksioznosti jer blokiraju fizičke manifestacije anksioznosti. Usporavaju otkucaje srca i redukuju znojenje, ali se ne preporučuje uzimanje ovog leka na dan ispita.
  • Benzodiazepani- uobičajeno se koriste za ispitnu anksioznost, a uzimaju se oko 30 minuta pre početka ispita.
  • Antidepresivi- prepisuju se za depresiju koja se može pojaviti s ispitnom anksioznošću.

Još jedan pristup lečenju ispitne anksioznosti je pomoću psihoterapije.

Autor: nsuzivo.rs

Tagovi:

0 Komentara
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Povezane vesti