Претрага
Претрага
Close this search box.

Zašto kupujemo bez realne potrebe? Psihološki trikovi tržnih centara

Svima nam se desilo. Uđemo u tržni centar, odlučni da kupimo jedan određeni proizvod za kojim imamo realnu i opravdanu potrebu. Par sati kasnije, iz objekta izlazimo sa punim kesama predmeta, čiju kupovinu nismo ni planirali.

Da stvar bude gora, ovaj ritual često se završava bez da smo sebi priuštili onu jednu neophodnu stvar, zbog koje smo prvobitno i posetili tržni centar.

Ovakvo iskustvo je imala većina, bez obzira na raspoloživo vreme i lične finansije. Dopuštamo da nas trenutak ponese, pravimo kalkulacije u glavi pokušavajući da oslobodimo deo svog novca kako bismo sebi priuštili predmet za čiju kupovinu, tu u prodavnici, u datom trenutku, tražimo racionalno objašnjenje i izgovor.

Kada zadovoljimo potrebe i emocije, dolazimo u svoj dom i raspakujemo kese sa kupljenim proizvodima. Neretko, tada počinje da nas grize savest, jer napokon uviđamo da smo utrošili novac koji je imao važniju ulogu u našem ličnom budžetu (plaćanje računa, izmirivanje dugova i minusa na karticama, ušteđevina itd.)

Ipak, iz nekog razloga, ovakve situacije se ponavljaju. Ako postoji razlog i ako delamo nesvesno, koji spoljni uticaji bude našu želju za kupoviom?

Poznata je činjenica da se prodavci koriste malim trikovima kako bi nas naveli da donesemo odluku o kupovini. Bilo da se radi o novom komadu garderobe, automobilu ili nekretnini, prodavci znaju da probude potrebu kod kupca. Pažljivim pristupom, kroz komunikaciju i gestikulaciju, trgovci ostvaruju svoj cilj.

Međutim, u tržnim centrima trgovci su poslednja karika u nizu. Najčešće odluku o kupovini donosimo i pre nego što smo započeli komunikaciju sa prodavcem. Šta više, do prodavca dolazimo onda kada je proizvod već u našim rukama, odluka je doneta i jedino što je trgovcu preostalo je da uzme naš novac i da nam izda račun.

Kao što trgovci imaju svoje tajne zanata, tako ih imaju i veliki brendovi, giganti tržišta, njihovi marketari, arhitekte i dizajneri enterijera. Njihovim učešćem i planiranjem, nastali su tržni centri, lavirinti čiji svaki kutak ima zadatak da vas navede na trošenje novca.

Zašto nema prirodne svetlosti u tržnim centrima?

Odgovor na ovo pitanje je vrlo jednostavan. Tvorci tržnih centara ne žele da imate osećaj za vreme provedeno u njihovim objektima. Ugao sunca i količina dnevne svetlosti u svakom trenutku vam mogu otkriti da ste dobar deo svog slobodnog vremena utrošili u razgledanju i kupovini. Ove promene, podsećaju vas na druge planove i obaveze koje ste imali tog dana. Iz tog razloga, eliminisanjem izvora prirodne svetlosti, nestaje i osećaj za vreme kod kupaca.

U prilog ovoj činjenici, jedini izvor prirodnog svetla su staklene površine na ulazu, odnosno izlazu iz objekta. Ali, kada ste na vratima tržnog centra, vaša kupovina tek počinje ili je već završena.

Snažna rasveta

Nedostatak prirodne svetlosti u ovim prodajnim objektima ne znači da su oni mračni. Naprotiv, tržni centri su uvek dobro osvetljeni, čak i više nego što bi nekima od nas to odgovaralo. Naravno i ova činjenica ima svoju ulogu u psihološkom efektu na kupce.

Snažna, bela rasveta ima zadatak da vas drži budnim. Ne dozvoljava vam da se uspavate, da izgubite koncentraciju i interesovanje za razgledanjem.

Temperatura

Da li ste primetili da je u tržnim centrima uvek toplo? Visoka temperatura ima za zadatak da vas opusti, dovoljno da se osećate prijatno za vreme boravka u prodajnim objektima. Zajedno sa temperaturom, sledeći stimulansi utiču na naš osećaj relaksacije.

Miris i muzika

Gotovo da nema tržnog centra, ili prodavnice u njegovom sklopu, a da objekat nije ispunjen jakim, ali prijatnim mirisom, odnosno laganom i nenametljivom muzikom. Naša čula prirodno reaguju na ove stimulanse, što nas relaksira, navodi nas da se osećamo opušteno i zadovoljno.

Marketi: Mleko, jaja i druge osnovne namirnice

Svaki pravi tržni centar u svom sklopu ima mega market. Kao i celokupan objekat i marketi su mudro organizovani u niz rafova sa precizno određenom namenom.

Kako načešće trošimo osnovne namirnice, upravo su one postavljene na samom kraju objekta, daleko od ulaznih vrata i pultova za naplatu robe. Ovakvo pozicioniranje proizvoda, primorava kupce do prođu kroz ceo objekat, da primete svaki raf, promociju i akciju. Naravno na putu do npr. mleka, proćićemo pored niza drugih proizvoda, jasno i jarko obeleženih akcijskih cena, jedinstvenih prilika da uštedimo novac, kupovinom nečega što nam u datoj prilici zapravo i nije neophodno.

Složena garderoba

Da li ste se ikada zapitali, zašto je garderoba u buticima složena na policama i pultovima? Zar vam ne zvuči logičnije da su svi odevni predmeti jasno istaknuti na lutkama i mnogobrojim ofingerima?

Složena garderoba ima višestruku ulogu u psihološkom efektu. Prvo, navodi vas da pipnete i osetite materijal – ako je materijal prijatan na dodir veća je verovatnoća da ćete realizovati kupovinu.

Sa druge strane, složena garderoba otkriva samo deo svog dezena i kroja. Stvara se misterija i želja da kupac otkrije kako taj odevni predmet izgleda u celosti.

Takođe, pored uredno složene garderobe uvek stoji vešto osmišljena poruka namenjena kupcima: “Popust”, “Probaj me”, “Poslednji primerci”…

“Igrajući na naše emocije i čula”, tržni centri su najpopularniji vid prodajnih objekata na svetu. Iako su prvobitno zamišljeni kao jedinstveni prostori za socijalizaciju i usputnu kupovinu, njihovi vlasnici i veliki brendovi brzo su uvideli njihov potencijal i prednosti.

Iz navedenih razloga, kupovina više nije proces pribavljanja predmeta sa opravdanom potrebom i realnom namenom. Ona je postala aktivnost i svojevrstan ritual najvećeg broja pojedinaca.

Upravo iz tog razloga, ne treba da čudi činjenica da je broj tržnih centara u stalnom porastu, čak i u sredinama u kojima njihovo prisustvo prevazilazi potrebu stanovništva.

Autor: nsuzivo.rs

 

Tagovi:

0 Komentara
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Povezane vesti