Претрага
Претрага
Close this search box.

Zašto proleće više ne počinje 21. marta?

Mnoge generacije u školi su učile da proleće počinje 21. marta, ali poslednjih dvadesetak godina taj datum se pomerio na dan ranije.

Godišnje kruženje Zemlje oko Sunca još se naziva i “tropska godina”, a to je zapravo period između dva uzastopna prolaska Sunca kroz tzv. prolećnu tačku- prolećna ravnodnevica. Trajanje te jedne godine, u kojoj Zemlja okruži Sunce, ne može se izraziti u celom broju, pa po preciznim astronomskim računima godina traje 365,24219 (odnosno 365,25 dana). Ta četvrtina dana svake četiri godine se spaja u jedan dan, pa imamo prestupnu godinu.

To pitanje rešila je julijanska reforma kalendara (Gaj Julije Cezar, 46. g.p.n.e.). Međutim, ako to uporedimo s pravom tropskom godinom, brojke se ne poklapaju. Tropska godina je zapravo kraća, u proseku, za 11 minuta i 15 sekundi, što znači da u samo 4 godine, raste na 45 minuta, što u 400 godina čini razliku od 4500 minuta, odnosno puna 3 dana i tri sata.

To pitanje “3 dana viška” rešila je dodatno gregorijanska reforma kalendara preuzimanjem koncepta prestupne godine tako da se u ciklusu od 400 godina oduzmu tri dana viška- na način da završne godine veka nisu više prestupne, ali da ga ona četvrta, deljiva s brojem 400- ima. Npr. to je bila 2000. godina, dok ih 1900., 1800. i 1700. nisu imale.

Možemo zato reći da je proleće najkasnije počinjalo u godinama početka zadnjeg 400-godišnjeg ciklusa, a najranije krajem prvog veka novog ciklusa (2000. – 2400.). Pogledamo li prošli ciklus (1600. – 2000.), proleće je počinjalo najkasnije (21. marta), a upravo je u tom razdoblju cvetalo školstvo i obrazovanje, i postavljale su se neke temeljne zakonitosti koje su se upisivale u udžbenike. Još je jedan problem što je i u našim glavama ostao podatak koji je sada vrlo teško “prepraviti” makar živeli u informatički povezanom društvu.

Autor: nsuzivo.rs

Tagovi:

0 Komentara
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Povezane vesti