Telesna težina kod ljudi koji unose više vlaknaste hrane manja je nego kod ostalih, oni imaju niži pritisak, šećer i vrednosti holesterola, kao i manji rizik od moždanog udara.
Svrha ankete Svetske zdravstvene organizacije bila je da razvije nove smernice u konzumaciji vlaknaste hrane i ustanovi koji ugljeni hidrati najviše štite od nezaraznih bolesti i sprečavaju povećanje telesne težine.
“Korist od unosa u organizam vlaknastih namirnica veća je nego što smo ranije mislili”, rekao je Džim Man, jedan od autora istraživanja i profesor nutricionizma na Medicinskom fakultetu Otago.
Vođa studije, profesor Endru Rejnolds s istog fakulteta, rekao je da su on i kolege proučili 185 opservacijskih i 58 kliničkih studija sprovedenih u poslednjih 40 godina na ukupno 4600 ljudi. Proučavali su incidenciju nekih hroničnih bolesti i stopu preuranjenih smrtnih slučajeva kao njihovu posledicu.
Radilo se o hroničnim bolestima srca, kardiovaskularnim bolestima, moždanom udaru, dijabetesu tipa 2, raku debelog creva i čitavom nizu karcinoma povezanih s gojaznošću, poput raka dojke, raka jednjaka i raka prostate.
Oni su ustanovili da je opasnost od preuranjene smrti usled bilo kojeg navedenog uzroka bila za 15 do 30 posto manja kod osoba u čija je ishrana bogata vlaknima, u odnosu na osobe koje su konzumirale namirnice s manje vlakana.
Zaključili su da konzumacija već 25 do 30 grama vlakana dnevno ima zaštitni učinak na organizam, a svakih osam grama dnevno više smanjuje ukupnu smrtnost, kao i srčane bolesti, dijabetes tipa 2 i raka debelog creva za pet do 27 posto.
Naučnici podsećaju da vlakna čiste debelo crevo delujući poput četkanja. Takav učinak pridonosi čišćenju bakterija u crevima što smanjuje rizik od raka debelog creva.
Autor: nsuzivo.rs