Претрага
Претрага
Close this search box.

Prevremeni porođaj je svaki porođaj koji se desi pre 37. nedelje trudnoće

Donja granica za prevremeni porođaj je 20. nedelja trudnoće, iako je termin diskutabilan jer zavisi od mase fetusa.

Ispod toga se ulazi u područje spontanog pobačaja. Danas se smatra da 5 do 10% svih trudnoća završi prevremenim porođajem.

Fiziologija procesa koji se odvijaju u materici i njenoj okolini danas je prilično poznata. Danas se prevremeni porođaj opisuje kao događaj koji nastaje zbog: stresa organizma,
nedostatka kiseonika koji je potreban fetusu za razvoj, infekcija u materici.

Faktori rizika koji mogu uzrokovati iznad navedena stanja su:

  • pušenje,
  • konzumacija alkohola i droga tokom trudnoće,
  • promene na grliću materice zbog odstranjenog tkiva ili mioma,
  • prevelika količina plodove vode,
  • trudnoća s blizancima ili više dece,
  • začeće in vitro oplodnjom,
  • gojaznost pre začeće trudnoće,
  • hormonski poremećaji,
  • odvojena posteljica,
  • bolest deteta,
  • porodična prošlost spontanih pobačaja ili preuranjenih porođaja,
  • žene koje su već imale spontani pobačaj ili prevremeni porođaj,
  • vaginalne infekcije,
  • zdravstveni problemi poput srčanih tegoba i dijabetesa.

Žene koje su već doživele prevremeni porođaj ili spontani pobačaj mogu zatražiti pomoć lekara u suzbijanju ponovog prevremenog porođaja:

  • suzbijanje vaginalne infekcije: naseljavanjem izgubljenih laktobacila vaginalne flore ili antibioticima ako je infekcija već nastala,
  • serklaža: gde se grlić materice zatvara šavom kako bi se onemogućilo uzročnicima infekcije da dođu do materice tokom trudnoće,
  • potpuno zatvaranje grlića materice: zahvat koji se sprovodi na ženama koje su već doživele spontani pobačaj ili preuranjeni porođaj između 12. i 32. nedelje trudnoće, a pre porođaja se pod lokalnim anestetikom grlić opet otvara.

Deca koja se rode pre 37. nedelje trudnoće često imaju više zdravstvenih problema i zahtevaju posebnu pažnju.

Dete koje se rodi preuranjeno teže se prilagođava daljem razvoju. Može patiti od sledećih posledica:

  • cerebralna oštećenja,
  • gubitak vida i sluha,
  • razvoj autizma,
  • sporiji fizički rast,
  • sindrom respiratornog distresa,
  • osetljivost na infekcije,
  • odstupanja u psihomotornom razvoju.

Opseg problema zavisi od nedelje u kojoj je dete rođeno. Što je kasnije rođeno, imaće manje problema u razvoju i daljnjem životu.

Autor: nsuzivo.rs

Tagovi:

0 Komentara
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Povezane vesti