Претрага
Претрага
Close this search box.

Ako živite u urbanoj sredini sobne biljke će pomoći u smanjuju nivoa zagađenja vazduha, a evo i za koliko

Foto: Pexels
Kućne biljke se smatraju ukrasom u domovima ili kancelarijama, ali ako je vaš dom pun saksija, treba imati na umu da i one pomažu u smanjenju nivoa određenih zagađivača vazduha u prostoru.

Novo istraživanje naučnika sa Univerziteta u Birmingemu pokazalo je da sobne biljke mogu da smanje nivo azot-dioksida (NO2) za čak 20 odsto, koji se smatra jednim od najčešćih zagađivača u urbanim sredinama, piše Dejli mejl.

Indeks kvaliteta vazduha se zasniva na merenju emisija čestica (PM2,5 i PM10), ozona (O3), azot-dioksida (NO2), sumpor-dioksida (SO2) i ugljen-monoksida (CO). Zagađenje ovim jedinjenjima karakteristično je za atmosferu urbanih sredina.

I iako biološki proces koji stoji iza uklanjanja azot-dioksida iz vazduha još uvek nije u potpunosti razjašnjen, istraživači se nadaju da će njihovo otkriće podstaći ljude da svoje domove i kancelarije napune sa više biljaka.

Foto: HGTV Canada

U studiji sprovedenoj u saradnji sa Kraljevskim hortikulturnim društvom (RHS), britanski tim je testirao tri uobičajene sobne biljke – spathiphillum, jednu od popularnih zimzelenih sobnih biljaka sa belim cvetovima, mirisnog vretenca (Dracaena fragrans) i zmiju (Zamioculcas zamiifolia) poznatu kao od najotpornijih sobnih biljaka.

Naučnici su svaku biljku ostavili na jedan sat u ispitnoj komori koja je sadržavala nivoe azot-dioksida (NO2) slične onima u kancelariji koja se nalazi duž prometnog puta.

Rezultati studije su pokazali da su sve tri biljke uspele da uklone približno polovinu količine NO2 iz komore za samo sat vremena, bez obzira na okruženje (svetlo ili tamno, vlažno ili suvo).

– Biljke koje smo odabrali bile su veoma različite jedna od druge, ali su sve pokazale veliku sličnost kada je u pitanju sposobnost uklanjanja NO2 iz atmosfere. Primetili smo razlike u ovom i u našim prethodnim istraživanjima, odnosno u načinu na koji sobne biljke preuzimaju ugljen-dioksid (CO2), što u velikoj meri zavisi od faktora sredine kao što su doba dana (noć/dan) ili količina vode u zemljištu. – rekao je dr Kristijan Pfrang, koji je vodio studiju.

nsuzivo.rs/Hina

Tagovi:

0 Komentara
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Povezane vesti