Претрага
Претрага
Close this search box.

Deca brže i bolje uče od odraslih zbog jedne hemikalije u mozgu

Foto: skolavuk.edu.rs
U poređenju sa odraslima, deca brže uče. Njihovi mozgovi koji se razvijaju upijaju informacije neverovatnom stopom, a neuroni ne samo da lakše uče novo znanje, već ga i bolje čuvaju, čak i sa poplavom novih podataka i informacija.

Tim neurologa sa nemačkog Univerziteta u Regenzburgu i Univerziteta Braun u SAD možda je otkrio šta to tačno čini mladi mozak tako efikasnim.

Oni smatraju da je za veliki dio ovog fenomena odgovorna hemikalija GABA (gama-aminobuterna kiselina), koja skače kod dece tokom i nakon učenja i pretvara njihove mozgove u “supersunđere”.

Foto: ParentCircle

“Često se pretpostavlja da deca efikasnije uče od odraslih, ali je naučna podrška za tu pretpostavku bila do sada prilično slaba”, kaže koautor studije Takeo Vatanabe, kognitivni psiholog sa Univerziteta Braun.

Naučni tim je koristio naprednu tehniku magnetno rezonantne tomografije da indirektno meri koncentraciju GABA u vizuelnom delu korteksa dece tokom učenja i u poređenju sa odraslima.

U studiji je snimano 55 dece uzrasta od osam do 11 godina i 56 odraslih između 18 i 35 godina. Tri različita perioda su pokrivena – pre vizuelnog učenja, tokom procesa učenja i nakon.

Rezultati su pokazali da nivo GABA kod odraslih ostaje konzistentan tokom čitavog eksperimenta, dok se kod dece taj nivo povećava.

“Ono što smo otkrili je brz skok nivoa GABA kod dece, povezan sa učenjem. I ne samo tokom procesa učenja – nivo je ostajao visok i u periodu nakon prestanka upijanja novih informacija”, ističe Vatanabe.

Foto: The Gottman Insitute

GABA je glavni inhibitorni neurotransmiter u centralnom nervnom sistemu kod sisara. GABA djeluje na inhibitorne sinapse u mozgu vezivanjem za specifične transmembranske receptore u membrani plazme. Ona utiče na prije- i postsinaptičke neuronske procese.

Zbog toga ovo jedinjenje igra važnu ulogu u procesu učenja novih informacija, a takođe ima i ključnu ulogu u stabilizaciji, odnosno “periodu hlađenja” posle učenja tokom kojeg se krhke nove neuronske mreže konsoliduju i informacija uspešno skladišti.

“Period hlađenja” je veoma važan za uspešno učenje i pamćenje, jer ukoliko se tokom njega dodaju nove informacije, dešava se fenomen tokom kog se prethodno naučene informacije brišu i uništavaju.

portalanalitika.me

Tagovi:

0 Komentara
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Povezane vesti