Претрага
Претрага
Close this search box.

Novosadska genetski nemodifikovana soja prvi put na američkom tlu – Potpisan ugovor sa distributerima iz Kanade

Foto: ING Bank

Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad proizvodi isključivo genetski nemodifikovane sorte soje, a takav proizvod je sve traženiji u razvijenim zemljama. Poslednja u nizu saradnja sa institucijama iz inostranstva ostvarena kada je potpisan ugovor sa distributerima iz Kanade, saopštio je Institut.

Novosadska soja će se po prvi gajiti na američkom kontinentu. NS seme sorte soje koje će biti posejane na kanadskom tlu su NS apolo, NS ventis, NS vulkan i NS dijana.

Istraživanja na soji u ovom institutu od nacionalnog značaja za Srbiju, započeta su sredinom prošlog veka.

Do danas, u našoj zemlji priznato je preko 140 sorti novosadske soje, dok je u inostranstvu priznato preko 190 sorti.
Zahvaljujući sorti NS black star autora prof. dr Jegora Miladinovića, direktora Instituta, koja je uvrštena među 20 najinovativnih sorti soje u Evropi u 2020. godini, Institut se našao među 20 najboljih oplemenjivačkih kuća u svetu.
O GMO hrani poslednjih godina mnogo se govori, a ta skraćenica odnosi se na genetski modifikovanu hranu. Šta to tačno znači, objasnio je prof. Miladinović:
– Genetska modifikacija je u širem smislu svaka transformacija u genomu, a u užem smislu, ono što prosečnog potrošača zanima, to je uvođenje gena iz jednog organizma u drugi. Evropska unija je bogato tržište, njihovi potrošači mogu da biraju – da li će jesti modifikovanu ili nemodifikovanu hranu. Oni žele da jedu organsku hranu, žele da jedu nemodifikovanu hranu i spremni su da za to plate. Mi imamo sorte i hibride koji nisu modifikovani, koji su kvalitetni i prinosni, i koje možemo njima da prodamo.

Srpska soja najbolja je u Evropi za proizvodnju najkvalitetnijeg lososa, čulo se na Konferenciji povodom obeležavanja pete godišnjice od osnivanja regionalnog centra Dunav Soja. Ovo udruženje prepoznalo je novosadski Institut za ratarstvo i povrtarstvo kao ključni istraživački oslonac kada je u pitanju genetski nemodifikovana sertifikovana soja.

– Proizvodnjom soje zadovoljavamo zahteve naše prerađivačke industrije, pre svega zbog kvaliteta soje i činjenice da proizvodimo isključivo non GMO soju – istakla je direktorka Instituta, dr Svetlana Balešević Tubić.

Srbija je ove godine izvezla 75.000 tona genetski nemodifikovane soje i mogućnosti naše zemlje za snabdevanje tržišta ovom biljnom vrstom su velike. Očekuje se još veća potražnja, što predstavlja veliku ekonomsku šansu za Srbiju jer imamo soju odličnog kvaliteta i vrhunske sorte.

Institut je jedan od prvih članova udruženja Dunav Soja, a sertifikat “Dunav Soja”, kao garant kvaliteta u svetu, jedan je od ključnih preduslova izvoza soje i na najzahtevnija evropska tržišta, poput Norveške, Švajcarske, Nemačke i Holandije.

I evropski naučnici nam “kradu zanat”

Srbija je jedina zemlja u Evropi koja je samodovoljna što se tiče proizvodnje soje i koja soju ne uvozi.
– Najveći proizvođač i izvoznik nemodifikovane soje u ovom delu Evrope jeste Srbija. Pokreću se programi oplemenjivanja soje u Austriji, Nemačkoj, čak i u Belgiji; u zemljama gde toga nije bilo. Oni dolaze kod nas da uče, i mi im sa zadovoljstvom izlazimo u susret. Jako je lep osećaj kada Nemci dođu kod vas da uče – kaže prof. Miladinović.

On je objasnio kako je Srbija pozicionirana kada je u pitanju proizvodnja genetski nemodifikovane soje i uopšteno hrane koja nije genetski modifikovana.

– U Evropi, posebno u zemljama Evropske unije, koja je bogato tržište, gde potrošači mogu da biraju, oni biraju genetski nemodifikovanu hranu – kaže Miladinović.

On ističe da se rezultati istraživanja prenose u praksu, a na taj način diže se nivo kompletne poljoprivredne proizvodnje u našoj zemlji.
– To znači da kroz naše sorte i hibride i našu preporučenu agrotehniku, farmeri ostvaruju veći prinos i bolji kvalitet, od čega oni imaju veći profit, a potrošači imaju kvalitetniju hranu. Takođe, ono što mi možemo da izvezemo, a to su brojne biljne vrste, doprinosi prepoznatljivosti nas u regionu, Evropi i svetu, i naravno, donosi novac. Ono od čega ljudi imaju najviše koristi jeste to što jedu zdravu kvalitetnu hranu, što nije slučaj u svim zemljama Evrope – naglašava Miladinović.
Izvor: Naše selo/eKapija

Tagovi:

0 Komentara
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Povezane vesti