Претрага
Претрага
Close this search box.

Oksfordski epidemiolog: Džaba smo nosili maske dve godine, a džaba ih nosimo i sad

Bret Stivens, koji piše kolumne za Njujork tajms, u svom poslednjem tekstu dotakao se mera za suzbijanje korona virusa, a posebno obaveznog nošenja maski na javnim mestima. On je u kolumni pokušao da odgovori na pitanje da li smo džaba nosili maske ili su striktna pravila oko nošenja bila potpuno opravdana.

– Najrigoroznija i najsveobuhvatnija analiza naučnih studija sprovedenih o efikasnosti maski za smanjenje širenja respiratornih bolesti, uključujući Covid-19, objavljena je krajem prošlog meseca.

Njeni zaključci bili su nedvosmisleni. Jednostavno nema dokaza da maske prave bilo kakvu razliku – rekao je Tom Džeferson, oksfordski epidemiolog koji je njegov glavni autor, piše Nova.rs.

Ali, čekaj, stani. Šta je sa maskama N-95, za razliku od hirurških ili platnenih maski nižeg kvaliteta?

– Nema razlike, ništa od toga – rekao je Džeferson.

Šta je sa studijama koje su prvobitno ubedile kreatore politike da nametnu obavezno korišćenje maske?

– Bili su ubeđeni pogrešnim opservacionim studijama – odgovorio je na novinarsko pitanje.

Šta je sa korisnošću maski u kombinaciji sa drugim preventivnim merama, kao što su higijena ruku, fizičko distanciranje ili filtracija vazduha?

– Nema dokaza da mnoge od ovih stvari prave bilo kakvu razliku – napisao je Stivens u kolumni, a prenela Nova.rs.

Foto: Total Slovenia News

Džeferson i 11 kolega sproveli su studiju za „Cochrane“, britansku neprofitnu organizaciju koja se smatra zlatnim standardom kada su u pitanju zdravstveni podaci.

Zaključci su zasnovani na 78 kontrolisanih studija, od kojih su šest tokom pandemije Covida, sa ukupno 610.872 učesnika u više zemalja.

Ono što je primećeno u Sjedinjenim Državama: države koje su imale stroga pravila kada je u pitanju nošenje maske, nisu prošle ništa bolje protiv kovida od onih bez.

Nijedna studija naravno nikada nije savršena. Štaviše, analiza ne dokazuje da maske, pravilno nošene, nisu imale koristi na individualnom nivou. Ljudi mogu imati lične razloge za nošenje maske i nositi ih dosledno, svako ima pravo na sopstveni izbor.

– Međutim, kada je reč o koristima nošenja maski na nivou stanovništva, presuda je sledeća: Obavezno nošenje maski je propalo.

Foto: Science Focus/Getty Images

Bili su u pravu oni skeptici koji su ismevani kao kreteni i povremeno cenzurisani kao ‘dezinformatori’ za protivljenje nošenja.

Glavni stručnjaci koji su podržavali obavezno nošenje su pogrešili. U boljem svetu, trebalo bi da ova druga grupa prizna svoju grešku, zajedno sa znatnim fizičkim, psihološkim, pedagoškim i političkim troškovima.

Kada ljudi kažu da veruju nauci, ono što verovatno misle jeste da je nauka racionalna, empirijska, prijemčiva za nove informacije, osetljiva na probleme i rizike.

Sve bezumnije pridržavanje smernica za nošenje maski nije ništa od toga.

Ono se pretvorilo u nesvesnog saučesnika pravih neprijatelja razuma i nauke — teoretičara zavere i trgovaca nadrilekovima — tako što loše predstavlja vrednosti i prakse koje bi nauka trebalo da predstavlja – tvrdi Stivens.

S druge strane, ne znamo da li bi bilo efekta da su baš svi nosili maske i ponašali se po preporukama.

– Nikada nije postojala šansa da obavezno nošenje maske u Sjedinjenim Državama bude blizu 100 posto poštovano i da svi nose maske na način koji bi značajno smanjio prenošenje.

Deo razloga je specifičan za američke navike i kulturu; deo toga možemo prepisati ustavnim ograničenjima vlasti; deo toga ljudskoj prirodi; deo konkurentnim društvenim i ekonomskim potrebama; deo toga evoluciji samog virusa.

Ali bez obzira na razlog, obavezno nošenje maski od samog početka je bilo budalasto. Možda su stvorili lažni osećaj sigurnosti – a time i dozvolu za nastavak polunormalnog života.

Nisu učinili skoro ništa da unaprede samu bezbednost – objašnjava kolumnista Njujork tajmsa.

Poslednje opravdanje za maske je da su, čak i ako se pokažu kao neefikasne, izgledale kao relativno jeftin, intuitivno efikasan način da se uradi nešto protiv virusa u ranim danima pandemije.

Ali ‘uraditi nešto’ nije nauka i nije trebalo da bude javna politika. A ljudi koji su imali hrabrosti da kažu toliko zaslužili su da budu saslušani, a ne tretirani sa prezirom.

Možda nikada neće dobiti izvinjenje koje zaslužuju, ali opravdanje bi trebalo da bude dovoljno“, smatra Stivens.

Nova.rs

Tagovi:

0 Komentara
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Povezane vesti