Претрага
Претрага
Close this search box.

PRVI SRPSKI DINAR NASTAO JE U 19. VEKU: Prvi kovani novac od ZLATA vredeo je 20, a prva novčanica 100 DINARA, a evo i kako je dinar izgledao kroz istoriju

Foto: Srpsko numizmatičko društvo
Dinar se kao novčana jedinica koristi još od stare ere, a danas je valuta više zemalja sveta. Poreklo reči vezuje se za Rimsko carstvo koje je još oko 200. pre naše ere kovalo srebrne novčice pod nazivom denarijus. Samo ime ukazivalo je na termin “po deset”.

Pod Obrenovićima počinje kovanje novca od bakra sa knezom Mihailom na aversu, a od 1875. i u srebru sa likom Milana Obrenovića. Prvi novac od zlata kovan je u 1879. i imao je nominalnu vrednost od 20 dinara.

Novčanice su u Srbiji štampne takođe od 19. veka. Prve su puštene u opticaj 1884. u vreme otvaranja Privilegovane narodne banke Kraljevine Srbije. Novčanica je imala vrednost od 100 dinara, a izrađivana je po uzoru na 100 belgijskih franaka.

Danas se dinar upotrebljava još i u Iraku, Jordanu, Kuvajtu, Alžiru, Bahreinu, Libiji, Sudanu i Tunisu.

Istorija dinara u 10 tačaka

1. Srednjovekovni dinar

Foto: Srpsko numizmatičko društvo

Iako je zvanična valuta postao 1873. godine, dinar je bio i naziv novca srpskih srednjovekovnih vladara.

Srpski kralj Stefan Radoslav započeo je dugu istoriju kovanja novca od srebra i bakra u 13. veku.

Naziv potiče od latinskog izraza denarius – što je predstavljalo prvi srebrni novac iskovan u starom Rimu.2. Prve kovanice

Foto: Srpsko numizmatičko društvo

Dinar je na današnji dan 1873. postao zvanična valuta, ali je do izrade prvog kovanog novca prošlo dve godine.Prvi srebrni novčići iskovani su 1875. godine i na aversu – prednjoj strani novčića – imali su lik kneza Milana Obrenovića. Iskovani su tada novčići u apoenima od 50 para, jednog i dva dinara.Zakon o kovanju srpske srebrne monete doneo je Milan Obrenović i bio je u skladu sa novčanom konvencijom koju su 1865. u Parizu zaključile Francuska, Belgija, Italija i Švajcarska, a kasnije joj pristupile Grčka i Rumunija.

Jedan novčić morao je da sadrži hiljadu delova – i to 835 od čistog srebra i 165 od bakra.Dinar je bio težak pet grama, kovanica od dva dinara težila je duplo više, a s jednom kovanicom od 50 para, novčanik je bio dva i po grama teži.I prečnik je zavisio od vrednosti. Novčić od 50 para imao je 18 milimetara, dinar – 23 milimetara, a prečnik dva dinara bio je 28 milimetara.

Četiri godine kasnije, a godinu dana nakon sticanja nezavisnosti odlukom Bečkog kongresa 1878. godine – iskovan je i prvi zlatni novac u nominalnoj vrednosti od 20 dinara.

3. Prvi papirni novac

Foto: Srpsko numizmatičko društvo
Godinu dana nakon izdavanja prvih kovanica, 1876. štampan je prvi papirni novac – za potrebe finansiranja Srpsko-turskog rata.
Štampan je u Državnoj štampariji u Beogradu, u apoenima od jednog, pet, 10, 50 i 100 dinara, ali nikada nije bio u opticaju.

4.Prvi papirni novac u opticaju

Foto: Srpsko numizmatičko društvo

Prva papirna novčanica koja je bila u opticaju, štampana je u Belgiji. U opticaj je ušla 2. jula 1884.

Vredela je sto dinara, plativih u zlatu. Sledeće godine u opticaj su puštene novčanica od 50 dinara plativa u zlatu i od 10 dinara plativa u srebru.
Prve srpske i jugoslovenske novčanice sve do 1929. godine štampane su u Belgiji i Francuskoj, a jedna serija i u Sjedinjenim Američkim Državama. Od početka rada Zavoda za izradu novčanica 1929, sve novčanice štampaju se u zemlji. Izuzetak je serija iz 1943, štampana u Londonu.

5.Novac Kraljevine Srbije

Foto: Srpsko numizmatičko društvo
Kada je Srbija postala kraljevina, a knez Milan proglašen kraljem 1882. izdata je specijalna serija zlatnika od 10 i 20 dinara.
Nazvani su Milanovi zlatnici, odnosno milandori – po imenu kralja i francuskoj reči za zlato.
Kao kraljevina, Srbija štampa i prvi novac s pečatom Privilegovane narodne banke. Poslednja novčanica te banke izdata je tokom Prvog svetskog rata, a poslednja serija nosi datum 18. septembar 1918.

6. …Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca

Foto: Srpsko numizmatičko društvo

Osnivanjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca na teritoriji su bili u upotrebi srpski dinar, crnogorski perper, austrougarska kruna, ali i novac savezničkih država.

Postojala je potreba za uspostavljanjem jedinstvenog sredstva plaćanja, a prve novčanice te države izdate su 1919. i imale su vrednost označenu u dinarima, ali i u krunama.

7.… Kraljevine Jugoslavije

Foto: Srpsko numizmatičko društvo
Zavod za izradu novca Narodne banke kraljevine Jugoslavije počinje da radi 1930.
Jednom od najlepših novčanica koje je izdala ta banka smatra se 1.000 dinara iz 1931, s likom kraljice Marije.

Poslednja novčanica izdata u Kraljevini Jugoslaviji pre okupacije vredela je 500 dinara i nosila je datum rođenja maloletnog kralja Petra Drugog Karađorđevića. Za vreme okupacije izdate su dve serije novčanica.

8. Vlada u emigraciji

Vlada Kraljevine Jugoslavije je emigrirala, a Narodna banka rad je nastavila na teritorijama savezničkih država.
Sedište joj je bilo u Londonu gde je 1943. Godine izdata serija novčanica sa likom kralja Petra Drugog Karađorđevića na sredini.
Izdate su novčanice u apoenima od pet, 10, 25, 100, 500 i 1.000 dinara koje znatno podsećaju na američki dolar.

Ove novčanice nikada nisu dospele u zemlju, niti su bile u upotrebi.9.Jugoslavije

Foto: Srpsko numizmatičko društvo
Nakon Drugog svetskog rata, država je imala nekoliko uređenja, a samim tim i novčanica.
Demokratska Federativna Jugoslavija izdala je prve posleratne novčanice. Štampane su u početku u Sovjetskom Savezu, a osnovni motiv bila je bista partizana s puškom o levom ramenu.
Teme novčanica iz prvog izdanja, koje veličaju tekovine rata, ubrzo su zamenili motivi koji personifikuju ideju razvoja novog socijalističkog društva.
Na njima se na primer nalazio Spomenik mira, spomenik Nikole Tesle, Kosovka devojka…
Od 1945. do 1992. emitovano je ukupno 12 serija novčanica.
Onda je nastupio period hiperinflacije. Produkcija novčanica u to vreme je gotovo nesaglediva, a petsto milijardi dinara s likom Jovana Jovanovića Zmaja iz 1993. novčanica je sa najvećom nominalnom vrednošću u Srbiji, ali i među najvećima u svetu.

Posle ovog perioda, počela je emisija novog dinara.

Foto: Srpsko numizmatičko društvo
Od 2000. godine izdaje se novac novog dizajna.
Narodna banka Jugoslavije, pored redovnih emisija kovanog novca, od 1968. izdaje i privilegovane kovanice – obeležavajući istorijske, humanitarne, naučne, kulturne, sportske događaje, jubileje…
Posle smrti Josipa Broza Tita, doživotnog predsednika SFRJ izdata je i specijalna novčanica s njegovim likom 1985. godine.

S novčanicom od petsto milijardi dinara s likom Jovana Jovanovića Zmaja iz 1992. srpska valuta imala je najveću nominalnu vrednost u istoriji.

10. Novac Srbije
Centralna banka od 2003. nosi naziv Narodna banka Srbije i tada počinje da izdaje novčanice i kovanice sa novim grbom banke.
U opticaju su danas novčanice u apoenima od 10, 20. 50, 100, 200, 500, 1.000, 2.000 i 5.000 dinara, kao i kovanice od dinar, dva, pet, 10 i 20.
Na novčanicama su predstavljene znamenite ličnosti, dok su na avansu kovanica izgravirani manastiri i zgrada Vlade Srbije.bbc.com/kurir.rs/nsuzivo.rs

Tagovi:

0 Komentara
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Povezane vesti