Претрага
Претрага
Close this search box.

Izložba posvećena Dostojevskom u Biblioteci Matice srpske

Povodom obeležavanja 200 godina od rođenja Fjodora Mihailoviča Dostojevskog (1821−1881) Biblioteka Matice srpske priredila je elektronsku izložbu građe iz svojih zbirki. Postavka, koju čini izbor dela Fjodora M. Dostojevskog i literature o njemu, može se pogledati od 18. juna do 4. jula 2021. godine, u javnom katalogu Biblioteke.

Autorke izložbe su Marina Đačić i Marina Šmudla, urednik Selimir Radulović. Elektronski katalog izložbe dostupan je na veb-sajtu www.bms.rs.

Fjodor Mihailovič Dostojevski rođen je u Moskvi 1821. godine u porodici vojnog lekara Mihaila Andrejeviča Dostojevskog. Školovao se kod privatnih učitelja, a 1838. godine je  upisao Inženjersku akademiju u Petrogradu.  Nakon šest godina školovanja dobio je zvanje potporučnika i stupio u službu, međutim ubrzo se u potpunosti posvećuje književnosti, i to prevodu romana Evgenija Grande Onore de Balzaka. Njegov prvi roman Bedni ljudi (1845) dobio je odlične kritike i doneo mu je slavu. Dostojevski je 1849. godine, zajedno sa grupom revolucionara, bio uhapšen i zatvoren u Petropavlovskoj tvrđavi. Nakon nekoliko meseci u zatvoru bio je osuđen na smrtnu kaznu, ali pogubljenje je neposredno pred izvršenje zaustavljeno i kazna je promenjena na nekoliko godina progonstva u Sibir. Vreme koje je proveo u Sibiru nije prekinulo njegov književni razvoj. Nakon povratka sa robije objavljuje romane:  Selo Stepančikovo i njegovi stanovnici (1859), Poniženi i uvređeni (1861), Zapisi iz Mrtvog doma (1861). U isto vreme, zajedno sa bratom Mihailom, pokrenuo je nekoliko književnih časopisa koji nisu dugo izlazili. Stvaralaštvo je nastavio romanima Zapisi iz podzemlja (1864), Zločin i kazna (1866), Kockar (1866), Idiot (1867), Zli dusi (1871-1872), Mladić (1875), Braća Karamazovi (1879-1880). Dostojevski je bio urednik književnog časopisa Piščev dnevnik. Autor je i brojnih novela i pripovedaka.
Fjodor Mihailovič Dostojevski je umro 1881. godine. Njegova dela imala su veliki uticaj na razvoj svetske književnosti i danas se smatra jednim od najvećih ruskih pisaca.
nsuzivo.rs

Tagovi:

0 Komentara
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Povezane vesti