Ministar kulture Nikola Selaković ocenio je na svečanoj akademiji povodom Dana Biblioteke Matice srpske da je ova ustanova baštinar srpskog kulturnog nasleđa, čuvar pismenosti i stub znanja, saopštil oej danas Ministarstvo kulture.
Selaković je rekao da će ministarstvo u strateškom delovanju poseban značaj pridavati knjizi kao stožeru nacije i kulture, najavivši posebnu podršku izdavaštvu Matice srpske, navelo je Ministarstvo kulture. Prema njegovim rečima, sve što se radi pod pokroviteljstvom predsednika Srbije Aleksandra Vučića, uz pomoć Ministarstva kulture i Vlade Srbije, je „način da se odužimo velikim i slavnim precima koji su se, vizionarski razmišljajući pre dva veka, odvažili da stvore Maticu srpsku kao prvu ustanovu takve vrste u čitavom slovenskom svetu“. „Matica srpska, Mitropolija karlovačka i slavna srpska vojska su tri najznačajnija faktora koja su dovela do nacionalnog oslobođenja i ujedinjenja našeg naroda što nikada ne smemo da izgubimo iz vida“, naglasio je ministar. Selaković je rekao da će Ministarstvo kulture u svom strateškom delovanju, kao i u budućoj izradi nacionalne strategije razvoja srpske kulture, poseban značaj pridavati upravo knjizi kao osovini i stožeru jedne civilizovane nacije i kulture. „Treba da vratimo knjigu sa margine upravo u središte naše kulture i na tom našem strateškom zadatku veliku pomoć i podršku imamo upravo od Matice, a posebno od Biblioteke Matice srpske i njenog upravnika gospodina Selimira Radulovića, čoveka koji zaista celog sebe daje knjizi“, rekao je Selaković. Istakavši da izdavački centar Matice srpske radi neumorno, Selaković je izrazio uverenje da bi mogao da preraste u jednu vrstu srpskog enciklopedijskog zavoda i da će se na tome raditi u budućnosti. „Matica apsolutno ima potencijal da izgradi i takvu jednu ustanovu. Ono što je odlika čitave Matice srpske u prethodnih 200 godina jeste da se u njoj neumorno radi, neumorno stvara“, ocenio je Selaković. Prema njegovim rečima, Matica srpska, ali i Biblioteka Matice srpske mogu da računaju na punu podršku, pomoć i posvećenost Ministarstva kulture i Vlade Srbije. „Najveća zbirka retkih rukopisnih knjiga u Srbiji se nalazi upravo u Biblioteci Matice srpske, a drugo mesto gde se čuva najveći broj srpskih rukopisa i rukopisnih knjiga je Sveta srpska carska Lavra- manastir Hilandar“, podsetio je ministar. Selaković je dodao da su sa polica Biblioteka Matice srpske u Novom Sadu „govorile misli Dositeja i Vuka, ostvarivale se vizije Zmaja i Miletića, širili se vidici naučnika i umetnika, kovao se duh srpske modernosti“. „Iz nje su nikli listovi i časopisi koji su gradili srpsku javnost, obrazovali naraštaje i čuvali narodnu dušu”, rekao je Selaković. Prema njegovim rečima, danas kad smo savremenici velikih izazova i brzih promena, Biblioteka Matice srpske ostaje naša najčvršća snaga.
Tanjug