Претрага
Претрага
Close this search box.

Prve žene sa završenom srednjom školom i doktoratom bile su Novosađanke

Vladislava Beba Polit; foto: Vikipedija

Osim bogatom istorijom, arhitekturom, Novi Sad može da se pohvali i sa dve, u njihovo vreme, veoma obrazovane žene- Martom Jorgović koja je u Novom Sadu prva imala diplomu srednje škole i Vladislava Polit, koja je bila prva doktorka nauka. 

Obe potiču iz uglednih novosadskih porodica i obe su imale veliku želju za obrazovanjem- toliku da se za Martu tada govorilo da se udala “kasno” sa čak 25 godina, jer je više volela knjigu nego udadbu.

O Marti nema mnogo podataka, ali oni najvažniji su ostali tu. Ona je završila prvu srpsku gimnaziju u Novom Sadu i učila latinski, poetiku i retorku. Gimnaziju je završila 1757. godine, a decenijama kasnije nijedna druga devojka nije upisala srednju školu u Novom Sadu.

Vladislava Beba Polit; foto: Vikipedija

Dva veka kasnije, 1912. godine Vladislava Polit, bila je prva žena sa doktoratom. Nakon diplomirane slavistike, diplomu doktora filozofije stekla je u Budimpešti. Bila je poliglota- govorila je mađarski, nemački i engleski jezik i bila je posvećena književnosti. Pod uticajem svoje tetke, bila je jedna od prvih feministkinja u Vojvodini.

KAKO SE VLADISLAVA BORILA REČIMA?

Ova devojka iz Dunavske ulice oštro je baratala rečima i tako često nailazila na kritike, posebno muških krugova.

“Srpske su žene štedljivije nego muški. One su stvorene za finansijske operacije. Pogledajte samo onu porodicu koja napreduje. Uvek joj je duša žena. Nijedan zdravi i pošteni muškarac ne kaže da je žena samo materija, i da je ovaj svet Bog stvorio samo za muške. Nijedan ne veli da je žena alogična i amoralna. To mogu da kažu samo bolesnici”, govorila je Vladislava.

Smatrala je da žene ne mogu da se integrišu u društvo i da se obrazuju, ako nemaju podršku suprotnog pola, te da im nedostaje samo malo hrabrosti.

Još pre prvog rata, pisala je:

“Svi su kulturni narodi navikli na ženu kao na svog ravnopravnog druga, sposobnu za energičnu borbu života, vičnu za rad i potrebnu za osećaj sreće i mira u kući. Zar da se Srbi najviše opiru našem pravu i pokažu kako njihove ženskinje ne spadaju u red kulturnih žena na Zapadu?”.

Autor: Ivona Karan

Tagovi:

0 Komentara
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Povezane vesti