Претрага
Претрага
Close this search box.

Tableti i računari zamenili tradicionalne igre: Gde su nestala deca koja se bave folklorom?

Upoređujući neka ne tako prošla vremena sa današnjicom, svedoci smo da su se sa pozitivnim promenama dogodile i mnoge koje ne umemo da objasnimo. Nekada je svako drugo dete, na pitanje čime se bavi, davalno jasan odgovor i uglavnom je to bio ples, sport, ili neka druga, srodna aktivnost. Danas kada uputite ovo pitanje, dobićete u najvećem broju slučajeva čudan odgovor. Iako i dalje postoji znatan broj mališana koji su se opredelili za sport, pitamo se gde su oni kojima je izbor npr. folklor?

Folklor pre svega predstavlja važan kulturološki segment identiteta jednog naroda, odnosno konkretno, narodnu umetnost, pa samim tim mu je mesto izvan poimanja modnih trendova. U tom kontekstu, folklornoj umetnosti je potrebna konstantna podrška da bi se delatnost održala na očekivanom nivou.

Uzimajući ovu činjenicu u obzir, kontaktirali smo više KUD-ova sa željom da dobijemo konkretan odgovor, da li se deca danas bave folklorom i u kolikoj meri.

Iz AKUDUNS-a “Sonja Marinković” istakli su da je “zlatno doba” folklora bilo sedamdesetih -osamdesetih godina prošlog veka.

-Kada pominjem taj period, pre svega tu mislim na jednu kontinuiranu brigu društva u obezbeđivanju uslova i finansijskih sredstava za redovan rad i unapređenje kulturno-umetničkih društava širom države – istakla je Julijana Konstantinović iz ovog kulturno-umetničkog društva.

Dodaju i da se duhovne vrednosti i kulturna prošlost jednog naroda najbolje upoznaje ako se bavite upravo proučavanjem folklora.

Na jednom internet forumu još 2013. godine pokrenuta je tema folklora, međutim poslednji komentar ostavljen je pre tačno 8 godina, 2014. i od tada nijedna osoba nije govorila o svojim utiscima na ovoj stranici.

Iako se folklor neminovno izdavaja na jednom drugom nivou – a to je da deca uče u našoj zemlji nešto drugačije od dece u npr Rumuniji, Mađarskoj ili Bugarskoj, a u pitanju je kulturološko predanje njihovih predaka, kroz umetnost i kreativne altivnosti, kao i da postoji čitav niz pozitvnih uticaja folklora na psihički i fizički razvoj dece, iz KUD-a ističu da trenutno nije najmoderniji kod najmlađih i iz drugih razloga.

-Masovna globalizacija i kapitalizam doveli su do toga da više ništa nije besplatno. Upravo je to razlog zašto se sve manje dece bavi nekom aktivnošću. Sećam se pre 20 godina, u KUD-u u kome sam radio, putovalo se često i to više puta godišnje, ali je to za roditeljski džep bilo besplatno ili uz neko minorno plaćanje. Danas te stvari ipak koštaju – istakao je Tribun Marković iz KUD-a “Svetozar Marković”.

Iz kulturno-umetničkog društva “Sonja Marinković” opisujući aktivnosti u društvu, ističu i da deca koja se bave folklorom imaju mogućnost  da nastupaju i oblače narodne kostime raznih naroda i narodnosti, vaspitavaju se u duhu zajedništva i tolerancije, gde se različite kulture naroda međusobno prožimaju i prepliću.

nsuzivo.rs

 

 

Tagovi:

0 Komentara
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Povezane vesti