Претрага
Претрага
Close this search box.

Tribine o srpskom nacionalnom identitetu u Crnoj Gori u KCNS

Tribina “Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori – mitropolija koja je stvorila Crnu Goru “ biće održana danas, 25. februara u 19 časova u klubu “Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada.

Autor i predavač je msr Srđan Graovac, istoričar.

Neposredno nakon oslobođenja Crne Gore u jesen 1918. godine, održana je Podgorička skupština, koja je 13. (26) novembra 1918. godine donela odluku o ujedinjenju Crne Gore sa Srbijom. Proglašenjem državnog ujedinjenja stvoreni su preduslovi za obnovu jedinstva svih srpskih crkvenih oblasti. U tom cilju, Sveti sinod Pravoslavne crkve u Crnoj Gori je 16. (29) decembra 1918. godine na Cetinju doneo odluku “da se nezavisna Srpsko-pravoslavna sv. crkva u Crnoj Gori ujedini s autokefalnom Pravoslavnom crkvom u Kraljevini Srbiji”. Na čelo opšteg pokreta za sprovođenje srpskog crkvenog ujedinjenja stao je crnogorski mitropolit Mitrofan Ban, koji je u maju 1919. godine u Beogradu predsedavao konferencijom svih srpskih arhijereja. Upravo pod njegovim predsedništvom, ova konferencija je 13. (26) maja donela odluku o uspostavljanju duhovnog jedinstva svih srpskih crkvenih oblasti i pokretanju postupka za formalizaciju ujedinjenja putem odgovarajućeg kanonskog postupka, koji je potom sproveden u saradnji sa Carigradskom patrijaršijom. Tako je Cetinjska mitropolija (17. juna 1920) ujedinjena sa svim ostalim srpskim crkvenim oblastima u jednu autokefalnu srpsku crkvu, nazvanu Srpskom patrijaršijom. Tom prilikom je odlučeno da i Cetinjska mitropolija, kao i sve druge dotadašnje srpske crkvene oblasti uđu u obnovljenu Srpsku Pravoslavnu Crkvu, a da se cetinjskom episkopu “ostavi da i dalje može nositi naslov “mitropolit crnogorsko-brdski i primorski“. Prema Ustavu Srpske pravoslavne crkve (1931) arhijerej Crnogorsko-primorske eparhije sa sedištem na Cetinju ima po svom položaju titulu mitropolita. Ukinute su dotadašnje eparhije: Zahumsko-raška (Nikšićka), Bokokotorska i Pećka. Tada je Mitropolija obuhvatala sledeće srezove: andrijevački, barski, beranski, bijelopoljski, danilovgradski, kolašinski, bokokotorski, nikšićki, podogrički, cetinjski i šavnički. Zatim, 1947. formirana je Budimljansko-polimska eparhija sa sedištem u Bijelom Polju. Od Crnogorsko-primorske mitropolije uzeti su srezovi Andrijevički do planine Trešnjevik sa ispostavom Plav i Gusinje i Beranski sa ispostavom Rožaj. Ova eparhija je ukinuta već 1956. Kasnijim formiranjem Eparhije budimljansko-nikšićke (2001) zapravo je obnovljena Zahumsko-raška eparhija u nešto izmenjenim granicama i sa novim imenom. Na taj način, na prostoru Crne Gore opet postoje dve eparhije: Crnogorsko-primorska (ranija Cetinjska arhiepiskopija) i Budimljansko-nikšićka (ranija Zahumsko-raška eparhija).

Tribina “Srpski nacionalni identitet u Crnoj Gori u drugoj polovini XX veka – borba za opstanak“ biće održana danas, 25. februara u 18 časova u klubu “Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada.

Autor i predavač je msr Ognjen Karanović, istoričar.

Govoriti o nacionalnom identitetu Crnogoraca danas nije nimalo lako. Ne zbog toga što se o istoriji Crne Gore malo zna, već zato što, dok analiziramo to pitanje, imamo dve alternative. Prva je govoriti istinu. Druga je bezumno i bez razmišljanja prihvatiti dogmu vladajućeg režima i njihovo falsifikovanje istorije. Mi ćemo ovde ipak govoriti istinu. Crna Gora je u svojoj istoriji nazivana Srpskom Spartom, Pijemontom srpskog naroda, srpske krune dragim kamenjem, buktinjom srpske slobode, kako su je nazivali najumniji i najviđeniji Srbi, poput Laze Lazarevića, Alekse Šantića, Sima Matavulja, Branka Radičevića i dr. Ta i takva Crna Gora, zemlja Svetoga Petra Cetinjskog i Svetoga Vasilija Ostroškog, zemlja čojstva i junaštva, hrabrosti i poštenja, danas u najvećoj meri živi samo u sećanjima, knjigama i pričama. Ta i takva Crna Gora, dostojanstvena i dostojna poštovanja, je prestala da postoji nakon dolaska komunističkog režima. Tada dolazi do pokretanja tzv. Crnogorskog pitanja, a nova nacija je rođena 1. 5. 1945. nakon objavljivanja teksta “O Crnogorskom nacionalnom pitanju“ u listu “Borba“, autora Milovana Đilasa.

Autor: nsuzivo.rs

Tagovi:

0 Komentara
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Povezane vesti