Претрага
Претрага
Close this search box.

Dve tribine sutra u Kulturnom centru Novog Sada

Tribina “Kralj Aleksandar I Obrenović biće održana u ponedeljak, 22. jula u 18 časova u klubu “Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada.

Autor i predavač je msr Ognjen Karanović, istoričar.

Kralj Aleksandar Obrenović, sin kralja Milana i kraljice Natalije, najzanimljivija je i najtragičnija ličnost u istoriji dinastije Obrenović, burnog istorijskog razdoblja na kraju XIX i početkom XX veka. Nakon abdikacije kralja Milana Obrenovića, Aleksandrovog oca, u Srbiji je uspostavljeno Namesništvo, koje je preuzelo nadležnosti iz domena vršenja kraljevske vlasti. Pomenuto stanje trebalo je da ostane na snazi sve do punoletstva kralja Aleksandra, međutim, 1893. godine, još uvek maloletni srpski kralj izveo je svoj prvi, u nizu državnih udara, kada je preuzeo vlast od Namesništva, a isto ukinuo. Navedeni potez, izazvao je veliku popularnost mladog vladara u srpskoj javnosti, ali je označio i početak komplikovanih odnosa između srpskog kralja i ostalih organa državne vlasti, što će u dugoročnom smislu, i te kako, izvršiti uticaj na potonje tragične događaje i pad dinastije Obrenović u Majskom prevratu 1903. godine. Na predstojećim razgovorima u okviru tribina Kulturnog centra Novog Sada, pokušaćemo da prikažemo biografiju poslednjeg srpskog vladara iz dinastije Obrenović, kao i da ponudimo neuhvatljivi odgovor na pitanje: zbog čega i danas, nakon više od jednog veka, u srpskoj javnosti postoji izvesno “neraspoloženje“ prema ličnosti i vladavini kralja Aleksandra i da li istog zaista možemo okarakterisati kao “tiranina i apsolutistu“, kako je o njegovom karakteru svedočila srpska istoriografija iz XX veka, te da li je data teza “zasenila“ činjenični vojno-politički i privredni razvoj, koji se dogodio u vreme njegove vladavine.

Tribina “Ilija Garašanin – junak moderne srpske državnosti“ biće održana u ponedeljak, 22. jula u 19 časova u klubu “Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada.

Autor i predavač je msr Srđan Graovac, istoričar.

Ime ličnosti autora čuvenog i kontroverznog spisa “Načertanije“, iako prepoznatljivo u širokim slojevima srpske javnosti, ostalo je upamćeno, gotovo isključivo po navedenom dokumentu. U okviru prethodne tribine u Kulturnom centru Novog Sada u velikoj meri “osvetlili“ smo poreklo, autorstvo, smisao, sadržaj i istorijsku ulogu “Načertanija“, međutim, postavljamo pitanje iz kojih razloga je ime navodnog autora datog dokumenta ostalo isključivo povezano sa autorstvom istog. Zapravo, postavljamo pitanje, ko je bio Ilija Garašanin? Ilija Garašanin, državnik, ministar unutrašnjih i inostranih dela i predsednik vlade, bio je sin Milutina Savića, imućnog trgovca. U vreme obavljanja svojih odgovornih dužnosti, turski garnizoni napustili su tvrđave koje su držali u Srbiji. Ilija Garašnin je u prvom redu onih velikih ljudi koji su stvorili modernu Srbiju, ljudi koji su umeli i mogli da se nose sa jednako umnim političarima evropskih sila, koji su bili zainteresovani za prilike na Balkanu. U političkoj radnji Ilije Garašanina, koji je vodio srpsku politiku u vreme dva kneza, Aleksandra Karađorđevića i Mihaila Obrenovića, mogu se opaziti prividni politički paradoksi, koji su svojstveni i Evropi, odnosno, odlučno je zastupao “načelo nacionalne samobitnosti“ i narodnog suvereniteta, dok je istovremeno, podržavao razvoj apsolutne monarhije, kao modela ustrojstva moderne Srbije. Da li se u datom činjeničnom paradoksu otkriva i “zalog“ privrednog i političkog uspeha Srbije, koja je, “evolutivnim putem“ svoj “zlatni vek“ doživela u prvim decenijama narednog stoleća?

Autor: nsuzivo.rs/kcns

Tagovi:

0 Komentara
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Povezane vesti