Претрага
Претрага
Close this search box.

Eksponati od praistorijskog do ranog srednjeg veka iz Gradine na Jelici u Muzeju Vojvodine

Foto: caglas.rs

Izložba “Gradina na Jelici. Utvrđeni centar u Iliriku VI veka i višeslojno arheološko nalazište” arheologa prof. dr Mihaila Milinkovića biće otvorena u Muzeju Vojvodine, u utorak, 31. jula u 12 časova.

Pred publikom će se naći 507 eksponata uglavnom iz fonda Narodnog muzeja u Čačku koji su grupisani hronološki, tematski i prema nameni – od onih vezanih za istorijat istraživanja, do nalaza praistorijskog, rimskog, ranovizantijskog i ranosrednjovekovnog perioda.

Izložbu je prvi put u svojim prostorijama, u manjem obimu, priredio Narodni muzej u Čačku 2014. godine povodom obeležavanja 30 godina arheoloških iskopavanja na lokalitetu Gradina na Jelici, da bi ona, sa gotovo dvostrukim brojem eksponata, bila prezentovana u Galeriji SANU tokom proleća 2017. i u Narodnom muzeju u Kraljevu u oktobru iste godine.

Gradina na Jelici danas predstavlja jedno od najpoznatijih i najznačajnijih ranovizantijskih nalazišta (vreme 6. i početka 7. veka n. e.) u Srbiji i njenom okruženju. Pored ostataka iz vremena Istočnog rimskog carstva (ranovizantijskih), na Gradini se u nešto manjoj meri došlo i do materijalnih tragova iz praistorijskog i ranosrednjovekovnog perioda. Kulturni sloj sa najvećim brojem nalaza svakako je ranovizantijski, s obzirom da je u tom vremenu na Gradini bio podignut utvrđen grad sa do sada otkrivenim ostacima pet crkava, sa rezidencijama, kućama za stanovanje, radionicama i skladištima, kao i sa nekropolama.

Udaljena oko 160 km vazdušnom linijom od Novog Sada ka jugoistoku, u blizini savremenog grada Čačka, Gradina predstavlja jedan od dominantnih vrhova planine Jelice sa koga se, kako je to još 1865. godine uočio pionir srpske arheologije Janko Šafarik, pruža veličanstven pogled na ceo okolni predeo, sa prečnikom od nekoliko desetina kilometara (Rudnik, Ravna gora, dolina Zapadne Morave, Dragačevo, i dalje). Zato nije slučajno što se život na njoj, sa prekidima, odvijao u trajanju od preko 3 milenijuma, od praistorijskih epoha do ranog srednjeg veka, posebno u manje sigurnim vremenima, kada je čovek tražio mesta za život koja su bila štićena već svojim prirodnim položajem. Nema sumnje da je Gradina na Jelici jedan od ključeva za razumevanje procesa koji su dominirali na Balkanu tokom ranovizantijskog perioda, u vreme seobe naroda i ranog srednjeg veka. Vredi potsetiti na činjenicu da je upravo u tom periodu, na ruševinama Rimskog carstva, došlo do osnovnog formiranja Evrope kakvu danas poznajemo.

Dok praistorisjke nalaze (pozni eneolit, sredina 3. milenijuma s. e. – gvozdeno doba III, VI-IV vek s. e.) pretežno predstavljaju ulomci keramičkih posuda i obrađeni kameni artefakti, spektar ranovizantijskih (6-početak 7. veka n. e.) je neuporedivo širi: mogu se navesti ostaci fortifikacije (bedemi, kapije, kule, kontrafori), pet crkava, od kojih su neke bile ukrašene freskama i kamenom plastikom, prezentovanim na ovoj izložbi, nekoliko rezidencija imućnijih stanovnika, opremljenih pored ostalog sa figuralnim kapitelima, takođe izloženim, radionica za preradu metala, skladišta za žitarice, stambenih zgarda, kao i više hiljada pokretnih nalaza – grnčarije, predmeta od stakla, alata, oružja, nakita, delova odeće, svakodnevnih upotrebnih predmeta, svetiljki, ličnog pribora, novca itd. Manji deo nalaza iz ovog horizonta nosi odlike materijalne kulture tipične za germanska plemena, posebno za Gepide, tada uglavnom nastanjene u južnim delovima Panonske nizije.

Ranovizantijski regionalni centar na severu Ilirika stradao je krajem 6. ili početkom 7. veka u silovitom požaru, moguće usled napada Avara i Slovena. Ipak, ostaci grada su bili ponovo naseljeni od strane stanovništva koje je upotrebljavalo keramiku uglavnom slovenskog načina izrade, i koje je iskoristilo ranovizantijke ruševine kao novo mesto za život, okvirno u periodu 7-9. veka.

Gradina na Jelici se istražuje u okviru naučnoistraživačkog projekta Filozofskog fakulteta u Beogradu, pod rukovodstvom prof. dr Mihaila Milinkovića, autora izložbe, i sa finansijskom podrškom Ministarstva za kulturu i informisanje Srbije.

Izložba će u Muzeju Vojvodine biti otvorena do 31. avgusta.

Autor: nsuzivo.rs

Tagovi:

0 Komentara
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Povezane vesti