Претрага
Претрага
Close this search box.

Poreklo imena Novog Sada

Novi Sad, Ujvidek, odnosno Neoplanta, zvanično je dobio status slobodnog kraljvskog grada 1. februara 1748. godine, a kumovala mu je lično Marija Terezija.

Na teritoriji današnjeg Novog Sada i okoline pronađeni su ostaci prvih ljudskih naselja još iz kamenog doba, pre oko 4500 godina p.n.e. Prvobitno naselje nalazilo se na teritoriji današnjeg Petrovaradina, kada je osnovano i prvo utvrđenje, sa kojeg je kasnije nikla i slavna Petrovaradinska tvrđava.

Pročitajte još i… Koliko je zapravo stara Petrovaradinska tvrđava?

Petrovaradin i Novi Sad usko povezani od davnina

Prvi put, Petrovaradin se pod tim imenom (Pétervárad) spominje u spisima iz 1237. godine, zajedno sa Vardarom, Mrtvaljošom, Sent Martonom Sajlovom, Bivalom i Čenejom.

Naselje Bistrica (Bistritz) na području današnjeg Novog Sada, ucrtano na mapi flamanskog kartografa Gerharda Merkatora iz 16. veka

Od 1526. do 1687. godine, ovaj predeo bio je pod Turskom vlašću, a u 16. i 17. veku, niču dva nova sela u okolini Novog Sada- Bistrica i Kamendin.

Do Velikog bečkog rata, Petrovaradin je bio pod otomanskom okupacijom, a tokom 17. veka, na početku vladavine Habzurgovaca, u Petrovaradinu je bilo zabranjeno stanovništvu pravoslavne veroispovesti. Iz tog razloga, 1694. godine, sa druge strane Dunava niče novo naselje, pod nazivom Racka varoš. Drugo ime koje je korišćeno bilo je i Petrovaradinski šanac.

Brzi razvoj Novog Sada

Posle Karlovačkog mira 1699. godine, broj stanovnika u ovom delu raste, te budući Novi Sad postaje jedno od glavnih pograničnih naselja između Austrije i Visoke Porte.

Stanovnici Almaša su 1718. godine preseljeni u Petrovaradinski šanac, a prema podacima dve godine kasnije, tamo je bilo 12 srpskih, 14 nemačkih i 5 mađarskih kuća. Završetkom Petrovaradinske tvrđave u 18. veku i građenjem pontonskog mosta, dve obale Dunava se konačno spajaju.

Poveljom austrijske carice Marije Terezije 1. februara 1748. godine, tadašnje naselje od 4620 stanovnika dobija povelju “Slobodnog kraljevskog grada” pod nazivom Neoplanta, Ujvidek, Neusatz, odnosno Novi Sad- “novi zasad”.

Tokom većeg dela 18. i 19. veka Novi Sad je bio kulturni i politički centar Srba koji nisu imali svoju državu u to vreme. Zbog svog kulturnog i političkog uticaja, grad je postao poznat kao srpska Atina.

 

Izvori: “Petrovaradin i Srem: Misterija prošlosti”- V. Milović, znanje.org

Tagovi:

0 Komentara
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Povezane vesti