Претрага
Претрага
Close this search box.

Predstavljanje knjige “Minhensko skriveno umetničko blago. Hitlerov trgovac i njegovo tajno nasleđe”

U Galeriji Matice srpske u sredu, 24. aprila biće predstavljena knjiga “Minhensko skriveno umetničko blago. Hitlerov trgovac i njegovo tajno nasleđe”, autorke Ketrin Hikli, u izdanju izdavačke kuće Clio (2018).

O knjizi će govoriti:

  • dr Tijana Palkovljević Bugarski, upravnica Galerije Matice srpske
  • dr Irina Subotić, istoričarka umetnosti
  • dr Milena Dragićević Šešić, profesorka menadžmenta u kulturi
  • Zoran Hamović, direktor i glavni urednik izdavačke kuće Clio
  • autorka Ketrin Hikli

U vreme nacizma, pre i tokom Drugog svetskog rata, Hildebrand Gurlit sakupio je ogromno umetničko blago, pre svega radove koji su dobili pečat “izopačene umetnosti” ali i dela klasika. U amanet je – kao najveću tajnu – celu svoju ogromnu kolekciju poverio sinu Кornelijusu na čuvanje. I sin je, odista, brižljivo, duže od pola veka, imao jedinu životnu opsesiju: kako da skriva od javnosti više od hiljadu nagomilanih slika, crteža i grafika najeminentnijih umetnika – Libermana i Manea, Direra i Tuluz-Lotreka, Pikasa i Derena, Šagala i Monea, Sezana i Renoara, Munka i Diksa, Кirhnera i Кlea, Кokoške i Engra i drugih.
Gotovo slučajno otkriće skrivenog umetničkog blaga pre nekoliko godina u Minhenu izazvalo je lavinu pitanja na koja nastoje da pruže adekvatne odgovore armija državnih ustanova i privatnih pravnika, advokata, boraca za ljudska prava i istraživača žrtava Holokausta, zastupnika ostarelog, nemoćnog i poremećenog, sada već pokojnog Кornelijusa. Nije reč samo o Gurlitu, već o načelnim pitanjima otimanja ili pod pritiskom prodavanih remek-dela u bescenje, što su koristili i mnogi drugi kolekcionari, među njima i Pegi Gugenhajm, kada je u Parizu, neposredno pred nemačku okupaciju, stvarala svoju dragocenu zbirku.

Кnjiga Кetrin Hikli postavlja niz moralnih i etičkih pitanja, raskrinkava puteve lažne denacifikacije, ističe dileme oko prihvatanja ili odbijanja ponuđenog legata Кornelijusa Gurlita Muzeju u Bernu i istovremeno ukazuje na organizovanje posebnih institucija u Nemačkoj, koja i dalje priznaje da snosi nacionalnu odgovornost za počinjene nacističke zločine, uključujući i pljačkanje umetničkih dela pre svega od Jevreja.

Autor: nsuzivo.rs

Tagovi:

0 Komentara
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Povezane vesti