Vlada mađarskog premijera Viktora Orbana ne odustaje od namere da suzi delovanje civilnih organizacija, za koje je u više navrata rekao da ih smatra produženom rukom američkog milijardera Džordža Šoroša i administracije u Briselu, a time i protivnicima svoje politike. Međutim, pod pritiskom dela domaće i međunarodne javnosti, ranije najavljeno glasanje u nacionalnom parlamentu o novom zakonu usmerenom protiv nevladinog sektora odloženo je za jesen.
Nacrt novog zakona posebno je usmeren na sankcionisanje načina na koje su iz inostranstva finansirani civilne organizacije i nezavisni mediji, a procedura u parlamentu je odložena posle višenedeljnih demonstracija organizovanih na ulicama Budimpešte.
Prema predloženom dokumentu, vlada bi imala zakonsko pravo da prati, kažnjava i potencijalno zabrani organizacije koje primaju bilo kakvu vrstu strane finansijske pomoći, uključujući donacije ili konkursna sredstva iz EU. Razlog je, prema obrazloženju, sankcionisanje organizacija za koje se ustanovi da „ugrožavaju suverenitet Mađarske korišćenjem stranog finansiranja za uticaj na javni život”.
U saopštenju lidera parlamentarne grupe Fidesa Matea Kočiša kaže se da će glasanje biti odloženo do jeseni, „jer je vlada dobila nekoliko sugestija u vezi sa zakonom” i da debata o novom pravnom aktu još nije završena.
Organizacije za građanska prava na koje se odnosi predloženi zakon pozdravile su odlaganje, ali Amnesti internešenel (AI) ipak dodaje da „možemo biti mirni tek kada se ovaj nezakoniti pravni akt zauvek odbaci”. AI veruje da vlada neće odustati od „pokušaja da ućutka nezavisne glasove, što joj je bio cilj od 2010. godine”.
Prema Zoltanu Kovaču, portparolu mađarske vlade, zakon je predložen zbog zabrinutosti da izvori koji finansiraju strane organizacije, prvenstveno iz SAD i Brisela, oblikuju politički diskurs zemlje. Zakon zauzima široko gledište o tome šta predstavlja pretnju, opisujući je kao dela koja potkopavaju ustavni identitet Mađarske ili hrišćansku kulturu ili osporavaju primat braka, porodice i bioloških polova, dodao je on.
Predlog su osudili vodeći opozicioni političari, rekavši da bi omogućio vladi da potencijalno ukine sve nezavisne medije i nevladine organizacije koje se bave javnim poslovima, dok je „Transparensi internešenel” to opisao kao „mračnu prekretnicu” za Mađarsku. Kako navode, zakon je „osmišljen da uguši neslaganje, ućutka civilno društvo i demontira stubove demokratije”.
Slično je reagovao i Mađarski helsinški komitet koji navodi da „ako ovaj zakon bude usvojen, on neće samo marginalizovati nezavisne glasove Mađarske već će ih ugasiti”. Predsednica te organizacije Marta Pardavi navela je u saopštenju da je nacrt zakona „operacija izgladnjivanja i davljenja”.
Oko stotinu glavnih urednika i izdavača iz cele Evrope, uključujući britanski „Gardijan”, „Liberasion” u Francuskoj i „Gazetu viborču” u Poljskoj, pozvalo je EU da preduzme akciju zbog ovakvog razvoja situacije i zaštiti nezavisne medije u Mađarskoj.
– Cilj je da se ućutkaju svi kritički glasovi i jednom za svagda eliminiše ono što je ostalo od mađarske demokratije – kaže se u saopštenju koje je potpisalo više od 300 organizacija civilnog društva i medija.
Direktorka Fondacije za ekološko partnerstvo „Okotarš” (Mađarska) Veronika Mora kaže da je najava nacrta novog zakona u mađarskom parlamentu označila „eskalaciju u godinama demokratskog nazadovanja vlade, zbog čega su mnogi u stalno smanjivanom građanskom prostoru zemlje u neizvesnosti i zapitanosti u vezi sa onim što sledi”.
– Mi smo već osetili zastrašujuće efekte, a posebno manje, slabije organizacije koje su bile zaista uplašene nacrtom zakona i potencijalnim posledicama. Dakle, čak i ako ne bude usvojen, što bi bilo sjajno, zakon je već imao određeni uticaj na sve nas – smatra ona.
Trenutno najjači politički konkurent Viktora Orbana, opozicioni lider Peter Mađar, zakon je opisao kao jedan od najsmelijih u poslednjoj deceniji i po, koliko je Fides na vlasti. On je na društvenim mrežama rekao da će to omogućiti vladi da „iscedi još više” putem predloženog zakona i „dodatno skrene pažnju sa krize egzistencije i stanovanja, galopirajuće inflacije i uništavanja obrazovanja”.
Kancelarija za zaštitu suvereniteta, osnovana prema posebnom zakonu i kritikovana od strane EU, već vodi istražne postupke protiv nekoliko civilnih i političkih organizacija za koje tvrdi da su na nezakonit način finansirane iz inostranstva. Ova kancelarija, međutim, nema ovlašćenja da nakon istrage izriče sankcije, pa se veruje da će novi zakon vladi olakšati realizaciju takvih postupaka i izricanje sankcija.
politika.rs







