Претрага
Close this search box.

MEĐUNARODNI DAN SEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA Delegacija Republike Srbije na obeležavanju godišnjice u Poljskoj

EPA/ANDRZEJ GRYGIEL POLAND OUT

Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta, 27. januar, ustanovljen je Rezolucijom Generalne skupštine UN 1. novembra 2005. godine, u znak sećanja na dan kada su sovjetske trupe 1945. godine oslobodile koncentracioni logor Aušvic-Birkenau u Poljskoj, najozloglašeniji logor smrti tokom Drugog svetskog rata, gde su stradali Jevreji, Romi i pripadnici drugih naroda.

Ministar spoljnih poslova Marko Đurić predvodiće danas delegaciju Republike Srbije na obeležavanju 80. godišnjice oslobođenja logora Aušvic-Birkenau u Poljskoj.

Međunarodni dan žrtava Holokausta biće obeležen i u Srbiji, a premijer Miloš Vučević, kao izaslanik predsednika Republike, prisustvovaće obeležavanju i položiti venac na Spomenik “Menora u plamenu” na Dunavskom keju.

Tokom Drugog svetskog rata nemački nacisti pobili su šest miliona Jevreja, kao i milione drugih, najviše na prostoru Centralne i Istočne Evrope.

Smatra se da je u Aušvicu tokom Drugog svetskog rata ubijeno najmanje 1,1 miliona ljudi.

Od termina holokaust, što je izvorno starogrčka reč u značenju spaljen, sami Jevreji radije koriste hebrejsku reč – šoa, u značenju katastrofa, tragična nesreća.
ausvic,, deca,, prvi, dan, oslobodjenja
Izvor: AP Photo, File

Koncentracioni logor Aušvic, najveći u sistemu logora nacističke Nemačke, ustrojen je maja 1940. a prestao je s radom januara 1945. kada su ga sovjetske trupe oslobodile.

Aušvic se nalazi pedesetak kilometra zapadno od Krakova. Do Drugog svetskog rata to je bila pogranična zona Nemačke i Poljske.

Bio je to zapravo ogroman kompleks, sistem logora. Nemačko osoblje i trupe povukli su se uglavnom uoči ulaska sovjetskih jedinica.

U jutarnjim satima 27. januara 1945. vojnici 100. pešadijske divizije sovjetske Crvene armije ušle su u logor Aušvic III.

Sredinom dana, u rano popodne u Aušvic I i II pristigle su jedinice 60. armije I ukrajinskog fronta.

Oslobodioci su na prostoru tri glavna logora i drugim delovima kompleksa pronašli približno 7.500 živih zatočenika.

Naišli su pritom na preko 830 hiljada ženskih odevnih predmeta, 370.000 muških odela, 44.000 pari cipela, 7.000 kilograma ljudske kose.

Po docnijem svedočenju prvih sovjetskih vojnika zatečeni logoraši bili su u prvo vreme sasvim nepoverljivi, otkravili su se tek pošto su uvereni da ih je oslobodila sovjetska vojska.

Odmah je organizovan medicinski tretman, pošto je postupak sa sasvim iscrpljenim i izgladnelim zatočenicima zahtevao poseban oprez.

Sovjetska vojna medicinska služba i Poljski Crveni krst organizovali su terenske zdrastvene službe, improzivovane bolnice, kroz koje je prošlo oko 4.500 lica. Logoraši su velikim delom bili tuberkulozni, imali su teške stomačne tegobe, bili su krajnje iscrpljeni.

Posle prvog prihvata organizovane su kompletne bolnice u kojima su se preživeli oporavljali.

Oslobađanje logora Aušvic nije u prvom trenutku bitno privuklo pažnju javnosti, medija, pošto je sva pažnja bila usmerena na dalje ratne aktivnosti, odnosno konačni poraz nemačke ratne mašinerije.

Prvi sovjetski zvanični izveštaji govorili su uopšteno o žrtvama fašizma, bez specifikacija.

Kroz sudske procese prošlo je potonjih godina oko 15 procenata osoblja logora.

Tek decenijama kasnije, Aušvic je zbog razmera stradanja u tom logorskom kompleksu postao simbol čitavog sistema zločina nacističke Nemačke.

Sećanje na nedužne ljude, koji su ubijani samo zato što su bili druge nacije ili vere, važno je kako se zločini nikada više ne bi ponovili. Značajno je, takođe, odbacivati sve pojave negiranja ovih zločina i iskorenjivati svaki oblik mržnje i nasilja, koji su u osnovi počinjenih zločina.

Mir, tolerancija, razumevanje i prihvatanje različitosti

Društvo ima dužnost da budućim generacijama obezbedi mir, toleranciju, razumevanje i prihvatanje različitosti i u tom kontekstu, neophodna je kontinuirana borba protiv govora i zločina iz mržnje, predrasuda, svakog oblika diskriminacije i netolerancije, čemu je Vlada Srbije u potpunosti posvećena.

Organizacija Ujedinjenih nacija usvojila je 1. novembra 2005. godine Rezoluciju 60/7 kojom je odlučeno da će se 27. januar obeležavati kao Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta.

Odluka je tada doneta povodom šest decenija oslobođenja Aušvica. Bila je to inicijativa Silvana Šaloma, tadašnjeg ministara spoljnih poslova Izraela, čelnika delegacije te zemlje pri OUN.

Rezolucijom 60/7 iz 2005. pozvane su članice OUN na poštovanje žrtava Holokausta. Rezolucijom je apelovano da se ne dozvoli ma kakvo poricanje tragedije holokausta, kao i širenje mržnje uopšte, verski ili etnički motivisane.

Pozvano je isto tako na očuvanje prostora sećanja, obeležja, mesta stradanja, stratišta, kao i na instucionalizovano, sistematsko obrazovanje na temu holokausta.

Osim 27. januara kao Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta, u različitim zemljama postoje i posebni, nacionalni datumi sećanja na žrtve, kao 22. april u Srbiji.

Kao jednu od potvrda te posvećenosti, Vlada Srbije je 26. februara 2020. usvojila Radnu definiciju antisemitizma Međunarodne alijanse za sećanje na Holokaust (IHRA), a iako zakonski neobavezujuća, ova definicija može značajno doprineti prepoznavanju i utvrđivanju slučajeva antisemitizma i njihovom procesuiranju.

Pored toga, osnivanjem Ustanove kulture Memorijalni centar “Staro sajmište” i rekonstrukcijom objekata ovog stratišta, nakon više decenija, Srbija je pokazala da je posvećena negovanju kulture sećanja na žrtve koncentracionih logora.

Kako se navodi, Centralna kula rekonstruisana je u potpunosti i u njoj je predviđena stalna izložba Memorijalnog centra posvećena logoru na Starom sajmištu.

Takođe, usvajanjem Zakona o muzejskoj delatnosti, u oktobru 2021. Muzej žrtava genocida je postao matični muzej u Srbiji za negovanje kulture sećanja na žrtve genocida i holokausta, time i jedinstvena i referentna ustanova kulture, ne samo na području Srbije, već i čitave Jugoistočne Evrope.

U kontekstu pravičnog rešavanja učinjene nepravde, uključujući nasilje i diskriminaciju verskih manjina, a u skladu sa Zakonom o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama Holokausta koji nemaju živih naslednika, Savezu jevrejskih opština, počev od januara 2017. do 2042. opredeljuju se sredstva u iznosu od 950.000 evra na godišnjem nivou.

Negovanjem kulture sećanja izražava se pijetet prema žrtvama i čuva dostojanstvo njihove ličnosti, razvija empatija, posebno kod dece i mladih, te garantuje trajno utemeljenje vrednosti ljudskih prava i dostojanstva svakog pojedinca.

aušvic, poljska
Izvor: EPA-EFE/LUKASZ GAGULSKI
FoNet, Tanjug

Tagovi:

0 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Povezane vesti