Претрага
Close this search box.

Aleksandar Vučić i borba protiv „duboke države”: Srbija, Balkan i globalne implikacije

Foto: Wikipedia/Tanjug

Scenario koje danas gledamo u Srbiji nije ništa novo – isti rukopis, iste metode i isti akteri koji deluju po šemi koja se godinama primenjuje na Balkanu. Počelo je sa Kosovom, nastavlja se sa pokušajima destabilizacije Vučića, a sledeća meta, kako izgleda, jeste Vojvodina.

Iza ovih pokušaja stoji „duboka država”, mreža globalnih interesa koja ne želi stabilan Balkan, već da region ostane poligon za geopolitičke obračune i ekonomsko iscrpljivanje.

Srbija kao meta

Kosovo je bilo prva žrtva ovog scenarija. Brutalno bombardovanje Srbije 1999. godine, sprovedeno bez dozvole UN i uz kršenje međunarodnog prava, bilo je samo uvertira za ono što je usledilo. Templ Klark je otvoreno priznao da je Kosovo moralo da padne kako bi se izgradilo najveće američko vojno uporište u Evropi – baza „Bondstil”. Ali, cena nije plaćena samo teritorijom. Cena su bili životi hiljada Srba, Makedonaca, Roma i drugih koji danas umiru od kancerogenih posledica upotrebe osiromašenog uranijuma.

Danas, po istom modelu, testira se otpornost Srbije. Vojvodina je sledeća u nizu – ekonomski bogata, multietnička pokrajina koja savršeno odgovara interesima „duboke države”. Političko scenario je identično kao i sa Kosovom: prvo se stvara veštačka kriza, zatim se podržavaju lokalni politički akteri koji rade protiv nacionalnih interesa, a konačno, aktiviraju se različiti oblici spoljnog pritiska.

Vučić kao simbol otpora

U takvim uslovima, Aleksandar Vučić se nameće kao jedini lider koji ima kapacitet da se suprotstavi ovom pritisku. On ne samo da je stabilizovao Srbiju posle decenija ekonomskog kolapsa i političke nestabilnosti, već je vratio zemlju na put rasta, modernizacije i diplomatske aktivnosti.

Vučić je jedan od retkih regionalnih lidera koji otvoreno govori o ulozi „duboke države” i njenim namerama za destabilizaciju Balkana. Najavom „Pokreta za narod i državu”, on ne samo da mobiliše svoje pristalice, već i šalje poruku da neće dozvoliti da se ponovi scenario sa Kosovom.

„Duboka država” i globalne implikacije

Ali, šta je „duboka država” i kakva je njena uloga u ovome? Ova mreža interesa – koja uključuje globalne korporacije, medijske oligarhe i političke elite – ne prihvata koncept suvereniteta. Ona radi na tome da potčini nezavisne države globalističkim agendama. Srbija, kao istorijski simbol otpora i nezavisnosti, direktna je prepreka ovom projektu.

Džozef Bajden je,odmah nakon njegove predsedničke funkcije, jasno izjavio da njegova „borba” ne završava Belom kućom. „Duboka država” nastavlja da koristi stare metode: proteste, manipulacije mladima, političke destabilizacije. Nije slučajno da ti isti akteri koji su podržali odvajanje Kosova danas stoje iza opozicije u Srbiji, koju predvodi Đilas.

Đilas i njegovi „kamarati” nisu ništa drugo do politički pijuni koji sprovode scenario „duboke države”. Kroz zloupotrebu studenata, proteste i pokušaje haosa, oni pokušavaju da sruše legitimnu vlast. Ali, kako je Vučić istakao, „vlast se dobija na izborima, a ne na ulici”.

Gde je Makedonija u svemu ovome?

Scenario sa Makedonijom je već viđen. „Šarena revolucija” bila je kopija sličnih „obojenih revolucija” širom sveta. Zoran Zaev, uz podršku zapadnih aktera, pretvorio je Makedoniju u eksperimentalnu laboratoriju. Promenom imena, oduzimanjem nacionalnog identiteta i podelama po svim linijama, Makedonija je postala zemlja bez jasne vizije i suvereniteta.

Ali, Hristijan Mickoski je danas taj koji vodi Makedoniju ka stabilnosti i nacionalnoj obnovi. Kao saveznik Vučića, on pokazuje da je moguće izaći iz haosa koji je ostavila „duboka država”. Mickoski je vratio fokus na ekonomiju, nacionalne interese i saradnju sa globalnim partnerima koji poštuju države kao ravnopravne aktere.

Tramp i novi svetski poredak

Interesantno je pitanje – kako se Donald Tramp uklapa u ovo scenario? Tokom svog mandata, Tramp je pokazao naklonost prema Vučiću i priznao njegov trud za stabilnost Balkana. Njegova politika „Amerika na prvom mestu” potkopala je osnove „duboke države”. On nije bio zainteresovan za stvaranje haosa i konflikata, već za ekonomski rast i bilateralnu saradnju.

Da li će „duboka država” uspeti da nastavi svoj projekat u Srbiji? To zavisi od otpora naroda i lidera poput Vučića. Balkan je ponovo na raskršću, ali ova borba je i globalna.

Ovo nije samo borba za Balkan

Vučić i Mickoski su lideri koji osporavaju rukopis „duboke države”. Srbija i Makedonija danas su na frontu borbe za suverenitet, stabilnost i nacionalni identitet. Protivnici su jaki, ali i narod, kada ima čvrste lidere, zna da se ujedini. Ovo nije samo borba za Balkan – ovo je borba za svetski poredak.

Slobodan Tomik, geopolitički analitičar, Skoplje, Makedonija

Tagovi:

0 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Povezane vesti