Stručnjaci Instituta za srpski jezik Srpske akademije nauka i umentosti (SANU) predstavili trogodišnje istraživanje
Članovi tima projekta “Javni diskurs u Republici Srbiji” predstavili su danas rezultate trogodišnjih istraživanja čiji je cilj bio da se opišu karakteristike savremenog javnog diskursa medijskog jezika, političkog i diskursa društvenih mreža, na svim jezičkim nivoima, kako bi se (raz)otkrilo na kojim se mehanizmima baziraju manipulativne i ubeđivačke strategije.
Grupa stručnjaka Instituta za srpski jezik Srpske akademije nauka i umentosti (SANU) je na konferenciji za novinare istakla kao jedan od naročito značajnih rezultata projekta “Javni diskurs u Republici Srbiji” (Public Discourse in the Republic of Serbia – PDRS) veb-korpus srpskog jezika “Serbian Web Corpus PDRS 1.0”, koji sadrži gotovo pola miliona tekstova.
Viši naučni saradnik Jovana Jovanović je rekla da su rezultati trogodišnjeg naučnog istraživanja javnog diskursa važni za srpsku lingvistiku, kao i za podizanje svesti o značaju promišljanja o jeziku i odgovnosti koju imamo u ulozi govornika i autora.
Istraživanje zaokružuju treća knjiga “Rečnika novih reči u srpskom jeziku” i priručnik “Jezička kultura u srpskom javnom diskursu”, a Jovanović je primetila da 1.500 novih reči govori o jezičkim inovacijama i društvenim i kulturološkim tenhološkim promene srpskog društva.

Primetivši da “nove reči svakodnevno ulaze u naš jezik”, viša saradnik Vesna Đorđević je rekla da se u svakoj od tri sveske “Rečnika novih reči u srpskom jeziku” nalazi oko 400 obrađenih reči.
Kao završni rezultat projekta PDRS objavljena je elektronska knjiga “Jezička kultura u srpskom javnom diskursu”, a viši savetnik Marina Nikolić je istakla da je to priručnik koji se može koristiti u razne svrhe, kao i da je rad na jezičkoj kulturi proces koji nikada ne prestaje.
“Autori naučnopopularnim pristupom ukazuju na neka obeležja norme književnog jezika, na uobičajene greške ili odstupanja od normiranog izgovora, objašnjavaju gde se najčešće greši u upotrebi pojedinih oblika reči, te koji su izrazi iz ugla norme problematični i zašto itd”, saopštili su priređivači.
Kako je navedeno, “predstavljaju i najčešće pravopisne greške, kao i primere dobre prakse, ukazujući čitaocima kako se neke dileme mogu izbeći ili rešiti u cilju postizanja odgovarajućeg nivoa jezičke i govorne kulture”.
Istraživači su saopštili da smo “svedoci da se javni diskurs menja u vremenu različitih izazova – pandemije, buma u razvoju veštačke inteligencije, u vremenu ratova, sankcija, preispitivanja demokratije, ugrožavanja ljudskih prava i jednakosti”.
“Jedan od ciljeva projekta ‘Javni diskurs u Republici Srbiji’ bio je da pokaže na kojim se jezičkim nivoima te promene mogu sagledati i pratiti, kako se one odražavaju na jezički sistem, jezičku kulturu govornika srpskog jezika, ali i na njihov sistem vrednosti i kulturne obrasce koje usvajaju i poštuju”, naveli su autori.
Nosilac projekta PDRS je Institut za srpski jezik SANU, a partnerske institucije su Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu i Filološko-umetnički fakultet Univerziteta u Kragujevcu.
Projekat je podržao Fond za nauku Srbije.