Jedno istraživanje je pokazalo da više od polovine trinaestogodišnjaka kupuje sendviče ili peciva za užinu u školi. Preporučeni unos od pet obroka dnevno ima tek svaki četvrti učenik, a trećina đaka povrće ne jede svakog dana.
Doručak – vežbanje, užina – spavanje, ručak – igranje. Ovako uglavnom izgleda jedan dan deteta u vrtiću.
Sa početkom osmogodišnjeg školovanja takvih dana je sve manje, ali roditelji se trude da deci zadrže zdrave navike u ishrani. U tome uspevaju, pokazuje naša anketa, ali možda i zato što su u pitanju deca nižih razreda.
Šta se onda desi posle osnovne škole? Voćna užina u srednjoj školi kao da je isključena. Za vreme velikog odmora ispred jedne beogradske gimnazije nismo videli nijednog đaka sa voćem u ruci.
Nastavnici Osnovne škole „Vuk Karadžić“ kažu da imaju obavezu da deci pričaju o zdravoj ishrani, i da im je komunikacija sa roditeljima na ovu temu veoma važna.
„Moje dugogodišnje iskustvo kaže da je situacija pola-pola u poslednje vreme. Mislim da to ide u korist učenika koji nose užinu sa sobom i to užinu koja je kvalitetna, šta znači kvalitetna to je voće to je povrće“, kaže učiteljica Radmila Stojanović.
I nutricionisti ističu da je izuzetno važno šta će i kada deca jesti. Kako je doručak najvažniji obrok tokom dana, važno je da bude zdrav.
„Pekarski proizvodi koji su deci dostupni, često su nutritivno osiromašeni, najčešće sadrže samo skrob i masnoće, neretko i masnoće koje se definišu kao transmasti koje nisu dobre za zdrvavlje. Bolje da ponesu sa sobom užinu koja predstavlja neko integralno pecivo sa nekim mesnim nareskom, mladim sirom i dosta povrća. To će mnogo bolje uticati na organizam i razviće“, izjavila je Tanja Bakrač, nutricionista.
Ipak, neke navike se, čini se, menjaju. Tek petina učenika osnovnih i srednjih škola ne jede slatkiše svakog dana, a svako deseto dete pije gazirane sokove. Prema podacima Instituta za javno zdravlje što su đaci stariji, više piju gazirane napitke.
Izvor: RTS