Претрага
Претрага
Close this search box.

Svetski dan voda: “Priroda za vodu” (VIDEO)

Generalna skupština Ujedinjenih nacija obeležila je prvi Svetski dan voda  22. marta 1993. godine, što je odlučeno rezolucijom donetom u decembru 1992. godine. Od tada, svakog 22. marta, širom sveta se obeležava  Dan voda u cilju skretanja pažnje javnosti na važnost vode i njen nedostatak u mnogim krajevima sveta.

Ove godine, Svetski dan voda biće obeležen uz slogan “Priroda za vodu” koji ima za cilj podizanje svesti o potencijalu prirodnih rešenja problema vezanih za vodu na planeti.

Prema rečima Tanje Bošnjak iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode da ovogodišnji moto Međunarodnog dana voda ukazuje na to da treba iznalaziti prirodna rešenja.

‘’Moto ovogodišnjeg Međunarodnog dana voda ’’Priroda za vodu’’ ukazuje na to da prirodnim rešenjima treba rešiti problem zagađenja voda u 21.veku. Vojvodina je specifična jer ima izuzetnu mrežu kanala koji povezuju tri velike reke- Dunav, Tisu i Savu koje su i međunarodni ekološki koridori sa aspekta ekološke mreže’’, rekla je Bošnjak

Ove godine, Svetski dan voda biće obeležen uz slogan “Priroda za vodu” koji ima za cilj podizanje svesti o potencijalu prirodnih rešenja problema vezanih za vodu na planeti.

Prema rečima Tanje Bošnjak iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode da ovogodišnji moto Međunarodnog dana voda ukazuje na to da treba iznalaziti prirodna rešenja.

‘’Moto ovogodišnjeg Međunarodnog dana voda ’’Priroda za vodu’’ ukazuje na to da prirodnim rešenjima treba rešiti problem zagađenja voda u 21.veku. Vojvodina je specifična jer ima izuzetnu mrežu kanala koji povezuju tri velike reke- Dunav, Tisu i Savu koje su i međunarodni ekološki koridori sa aspekta ekološke mreže’’, rekla je Bošnjak

Foto: Aleksandar Milutinović

Pokrajinski sekretarijat za zaštitu prirode ukazuje i na to da Zakon o zaštiti prirode ne propisuje samo mere zaštite za rezervate prirode, odnosno zaštićena prirodna područja, već za celokupno rečno područje.

’’Rezervati prirode imaju propisane mere zaštite, a sam Zakon o zaštiti prirode ne upućuje samo na zaštitu zaštićenih područja, nego na područje cele Vojvodine. Samim tim, tu su i gradovi, – poboljšanjem zelene infrastrukture mi možemo unaprediti stanje naših vodotoka koji prolaze kroz naseljena mesta i povezuju staništa i zaštićena prirodna područja. Tražimo prirodna rešenja i mere očuvanja vodotoka u cilju sprečavanja i smanjivanja zagađenja vodotoka   i čuvanja kvaliteta i živog sveta u njima’’, rekla je Bošnjak.

U Vojvodini šest najzagađenijih vodotokova u Srbiji

Od deset najzagađenijih vodotoka u Srbiji, čak šest se nalazi u Vojvodini, a nijedan vojvođanski vodotok nije među deset najčistijih  u Srbiji, pokazuju podaci sa sajta republičke Agencije za zaštitu životne sredine.

Tanja Bošnjak ukazuje i na preliminarne rezultate novog monitoringa Agencije za zaštitu životne sredine koji nisu obećavajući, i pokazuju da u Srbiji koristimo mnogo vode, a ne vraćamo odgovarajući kvalitet vode nazad u prirodu. Takođe,  jednako važan je i nedostatak  sredstava za prečišćavanje otpadnih voda, kao što je slučaj sa Velikim bačkim kanalom koji je ekološka crna tačka Evrope.

Foto: Aleksandar Milutinović

’’U Vojvodini je prisutan veliki procenat odvodnjavanja, 98% Vojvodine se odvodnjava sa veoma malim procentom navodnjavanja, samim tim ne popunjavamo rezerve podzemne vode, veoma ih raskalašno trošimo. Kad se tome doda i kvalitet vode koji je ugrožen ne dobija se najbolja slika i nadam se da ćemo biti svesniji u budućem periodu po tom pitanju i da ćemo nešto promeniti, ako ništa drugo, bar naš stav o tome za početak’’, kaže Bošnjak.

Na veću pažnju kada je reč o zaštiti vodotokova Srbiju upućuje i Direktiva o vodama EU, čije se mere poslednjih godina implementiraju u zakonsku regulativu naše države.

Dunav gubi svoje prirodne rezervate

Svetska organizacija za prirodu (WWF) podseća da na to da je Dunav, uprkos tome što je  druga po veličini reka u Evropi, u poslednjih 150 godina izgubio 80% svojih plavnih i vlažnih područja.

Ta područja,  pored toga što su središta biodiverziteta, vlažna područja pružaju brojne pogodnosti i usluge, uključujući vodu za piće, zaštitu od poplava, uklanjanje nutrijenata, drvo, biomasu, turizam i rekreaciju, hranu, dom za ribe i ptice močvarice.

Foto: Aleksandra Milutinović

Neki od glavnih uzroka su izgradnja brana, ekstrakcija sedimenta i pregrađivanje u cilju korišćenja hidropotencijala, poljoprivreda, urbani razvoj, odbrana od poplava i plovidba.

Kao posledica toga, brojnost populacija riba se naglo smanjila, dok su poplave dostigle razarajuću snagu. Kvalitet vode je opao. Očuvanje i obnova ovih vrednih plavnih i vlažnih područja ima višestruke dobrobiti kako za ljude, tako i za prirodu.

Svetski pokazatelji zagađenja

Zbog porasta potrošnje, različitih zagađenja, ali i lošeg upravljanja resursima, raspoložive količine vode se stalno smanjuju. Na nestašicu vode utiče i ubrzani rast broja stanovnika.

Broj ljudi koji su izloženi riziku od poplava danas iznosi oko 1,2 milijarde. Najmanje 65 odsto šumskog zemljišta je u degradiranom stanju, a od 1900. godine je ljudskom aktivnošću izgubljeno između 64 do 71 odsto prirodnih močvara.

Potrebe za vodom kod odraslog čoveka iznose u proseku od 2,5 do tri litra dnevno. S obzirom na to da se broj stanovnika na planeti ubrzano povećava, potreba za vodom raste.

Izvor: nsuzivo.rs/Beta/WWF

Tagovi:

0 Komentara
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Povezane vesti