Претрага
Претрага
Close this search box.

Sovjetski “nuklearni” špijun: Ovo je Klaus Fuks

U godinama neposredno pred Drugi svetski rat, ali i u toku rata, najveće svetske sile ulagale su velike količine novca u razvoj nuklearne tehnologije.

Amerika, Britanija, Nemačka i Sovjetski savez, bili su vrlo svesni potencijala nuklearnog oružja. Tridesetih godina, testiranje je otkrilo moć i efikasnost nuklearnih eksplozija.

Dok su sile radile na razvoju tehnologije, bezbednost informacija bila je na najvišem nivou i od najvećeg značaja, za buduću vojnu dominaciju. Špijunaža je bila jedini način da država “A” dođe do nuklearnog programa države “B”. Svaka od svetskih sila, bila je spremna da uposli desetine špijuna, samo da bi dobila uvid u saznanja svojih neprijatelja, pa čak i saveznika.

Jedan čovek, Klaus Fuks, teorijski fizičar, pokazao se kao izuzetno sposoban špijun, a tajne koje je otkrio podelio je sa nekoliko država, i to sve dok je radio pod formalnim nadzorom Velike Britanije.

Klaus je rođen 1911. godine u Nemačkoj. Iako je bio Nemac, nije gajio simpatije prema nacističkom režimu. Svoje prve saveznike pronašao je u socijalističkoj partiji, a kasnije u komunističkoj, u okviru koje se otvoreno protivio usponu Nacionalne Socijalističke partije, poznatije kao Nacistička partija.

Klausovi komunistički afiniteti bili su znak da on više nije bezbedan u svojoj državi, onog trenutka kada je Adolf Hitler postao kancelar. Znajući da će fašisti početi da se obračunavaju sa političkim oponentima, Klaus Fuks odlazi u Englesku 1933. godine.

Pošto se po završetku studija zaposlio u Engleskoj, bilo je jasno da povratak u Nemačku nije opcija. Fuks je aplicirao za britansko državljanstvo. Tada počinje niz problema, pošto su u tom trenutku Velika Britanija i Nemačka bile u otvorenom sukobu. Uzimajući u obzir da je Klaus bio nemački državljanin, odlukom britanskih vlasti on je premešten u kamp u Kvebeku, u Kanadi. Ovo je bila mera predostrožnosti koju je Britanija sprovela, kako bi se zaštiitila od potencijalnih nemačkih špijuna na svojoj teritoriji.

Ne marivši za turbulentne promene koje su mu se dogodile, Klaus nastavlja da radi na svojoj karijeri. Kao fizičar objavljuje nekoliko radova. Konačno, stupa u kontakt sa pripadnicima komunističke partije. Članovi partije, pomogli su organizaciju pokreta u Britaniji. Ovi kontakti pokazali su se kao vrlo značajni za Klausa, onda kada je 1940. godine zvanično pušten iz kampa. Ovog puta Fuks uspešno aplicija za državljanstvo i postaje zvanično državljanin Velike Britanije. Vrlo brzo, Klaus Fuks, spletom neobičnih okolnosti, počinje da radi na britanskom projektu konstruisanja atomske bombe.

Iako su Britanske vlasti imale poverenje u njega, iako se formalno zakleo na čuvanje tajni, Klaus Fuks je imao druge planove za saznanja koje je sticao. Njegovi komunistički afiniteti ponovo su proradili i Fuks je preko svojih kontakata došao u poziciju da informacije koje su mu poznate, deli sa bezbednosnim strukturama SSSR-a.

1944. godine Klaus je bio prebačen u Los Almos, Nju Meksiko. Tamo je, ispred Velike Britanije, pomagao razvoj američkog nuklearnog programa. Pošto su dve države bile istinski saveznici, njihovi nuklearni programi često su upoređivani, a informacije koje su imali Amerikanci i Britanci bile su razmenjivane svakodnevno. Upravo ova razmena, omogućila je Fuksu da raspolaže sa još većim brojem tajni. Fuks je i dalje vredno referisao svojim nadređenima u SSSR-u.

Drugi svetski rat je okončan, a Fuks se iz rata u Englesku vraća kao veran i važan član britanskog istraživačkog tima. Međutim, njegova sreća napustila ga je 1949. godine kada su ga Amerikanci otkrili kao špijuna.

Britanci su bili skeptični po ovom pitanju. Ipak, Fuks je bio odličan naučnik, odan svojoj državi. U početku, Klaus Fuks je odbijao da prizna pravu istinu. Ovaj čovek, konačno će 1950. godine ispričati vlastima Britanije celu svoju priču.

Klaus Fuks bio je uhapšen i osuđen na 14 godina zatvora. Iako su Britanija i SSSR saveznici, Fuks je sa svojom presudom prošao daleko bolje nego što se bilo ko drugi nadao. Ostavši bez državljanstva, posle devet godina robije, Fuks je pušten zbog dobrog ponašanja.

Istoričari i naučnici danas razmatraju važnost Fuksove uloge u celoj priči. Jedni veruju da je njegov doprinos bio minimalan (poznata je činjenica da su vlasti SSSR-a koristile znanja i informacije špijuna, samo da bi poredile tuđe planove sa svojim). Sa druge strane, postoje pojedinci koji smatraju da je upravo Fuksovo znanje uticalo na ubrzan napredak SSSR naučnika na polju nuklearnog programa. Oni veruju, da je Klaus Fuks pomogao SSSR i uštedeo fizičarima skoro dve godine rada na projektu.

Koji god od ova dva stava da zauzmete, jedna stvar je definitivna: Fuks je bio izuzetan špijun. Najbolji od svih koji su bili vezani za nuklearne projekte tog vremena.

Autor: nsuzivo.rs

Tagovi:

0 Komentara
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Povezane vesti