Efekat gusenice: Zašto se gužve na putevima dešavaju i kada nema očiglednog razloga? (VIDEO)

Foto: elements.envato.com

Naredni put kada zapnete u gužvi bez vidljivog razloga, setite se ovoga

Svaki vozač zna koliko su gradske saobraćajne gužve frustrirajuće. Beskrajno “puzanje” kroz ulice, nagla zaustavljanja i ponovna kretanja mogu izazvati stres.

Mnogi pretpostavljaju da su zastoji na putevima posledica prevelikog broja vozila, kvarova ili saobraćajnih nesreća.

Međutim, naučni eksperimenti su pokazali da gužve mogu nastati i iz potpuno neočekivanih razloga.

Eksperiment koji je promenio razmišljanje o saobraćaju

Većina vozača je barem jednom iskusila situaciju u kojoj se kolona automobila iznenada usporava ili potpuno zaustavlja, bez vidljivog razloga.

Nekoliko trenutaka kasnije, saobraćaj se nastavlja normalno, kao da se ništa nije dogodilo. Ova pojava, poznata kao “efekat gusenice”, bila je predmet brojnih istraživanja, ali je jedan japanski eksperiment iz 2008. godine dokazao koliko je ona stvarna.

Tokom eksperimenta, 22 automobila su postavljena na kružnu stazu dugu 230 metara, sa istim međusobnim razmakom.

Vozačima je dato jednostavno uputstvo – da voze konstantnom brzinom od 30 km/h. U teoriji, saobraćaj je trebalo da teče glatko, ali stvarnost je pokazala nešto sasvim drugačije.

Već nakon nekoliko minuta, mala odstupanja u brzini i neujednačena vožnja dovela su do stvaranja talasastih zastoja u koloni, nalik na efekat gusenice.

Kako se dešava “nevidljiva gužva”?

Ovaj fenomen objašnjava mnoge saobraćajne gužve koje se dešavaju na autoputevima i u gradskim zonama u špicevima.

Kada se vozila kreću na malom rastojanju, čak i najmanja promena brzine jednog vozača može izazvati lančanu reakciju.

Na primer, ako vozač na čelu kolone malo uspori, sledeći vozač će morati da zakoči, a isti refleks će se preneti niz lanac vozila.

Na kraju, u nekom trenutku dolazi do potpunog zastoja, iako na putu ne postoji nikakav konkretan uzrok poput sudara ili prepreke.

Kada se između vozila konačno stvori dovoljno prostora, kolona nastavlja da se kreće kao da se ništa nije desilo.

Foto: elements.envato.com

Šta vozači mogu da urade?

Iako se čini da su ovakve gužve neizbežne, vozači mogu doprineti njihovom smanjenju na nekoliko načina:

  • Održavanje ujednačene brzine – izbegavajte naglo ubrzavanje i kočenje.
  • Održavanje bezbednog rastojanja – što više prostora ostavite između sebe i vozila ispred, manja je šansa za lančanu reakciju kočenja.
  • Vožnja sa pažnjom i predviđanjem situacija – ako primetite da se kolona ispred vas usporava, reagujte blagovremeno, piše Jutarnji.

24sedam.rs

Tagovi:

0 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Povezane vesti