ZAŠTO LJUDI NEKIH PROFESIJA MANJE OBOLJEVAJU OD ALCHAJMERA Ovo su zanimanja kojima opasna bolest najmanje preti
Foto: Pexels
Autori nove studije koja je istraživala kako Alchajmerova bolest utiče na ljude raznih zanimanja, koristili su statitstičke podatke iz objedninjenog sistema izvoda iz matične knjige umrlih u Sjedinjenim Amerčkim Državama u periodu od 1. januara 2020. do 31. decembra 2023. godine.
Među 443 zanimanja koja su proučavali, ispostavilo se da je procenat od smrti koju je uzrokovala Alchajmerova bolest bio najmanji kod taksista i vozača ambulatnih kola.
Među taksistima, od te bolesti je umrlo tek 1,03 odsto (171/16 658), dok je među vozačima hitne pomoći stopa smrtnosti od Alchajmera iznosila 0,74 procennta (10/1348).
Kako su naveli autori, profesionalne vozače je spaslo neprekidno dovijanje kako da se snađu u prostoru, odnosno trening mozga. Istraživače je začudio podatak da se ne događa isto i kod vozača kamiona.
Pretpostavka je da je to zbog činjenice da oni uglavnom voze auto-putevima, odnosno da nema „vijuganja“, sve je unapred isplanirano, samim tim nema „treninga mozga“. Uz to, kako su naveli, vozači kamiona mnogo češće koriste navigaciju nego taksisti.
Tu je i hipotetičko objašnjenje da su ova zanimanja povezana sa neurološkim promenama u mozgu koje smanjuju rizik od Alchajmerove bolesti.
Originalna studija, koja je motivisala ovu novu, bila je zasnovana na istraživanju promena hipokampusa (glavni deo mozga) kod taksi vozača u Londonu, jer oni su među prvima na svetu imali intenzivnu obuku i ispit iz navigacije gradom.
Foto: Tanjug/Jadranka Ilić
Autori istraživanja iz 2000. uporedili su snimke magnetske rezonance obavljene na 16 zdravih taksista sa snimcima 50 drugih zdravih osoba. Analiza je pokazala da su taksisti imali puno veće hipokampuse od ostalih zdravih ljudi. Odnos je direktno proporcionalan: što osoba više vozi, to je hipokampus razvijeniji. S obzirom na prirodu posla, taksisti su prinuđeni da tragaju za najbržim i najkraćim opcijama, što njihov hipokampus neprekidno „provocira“.
Hipokampus (od grčke reči hippokampos, u prevodu „morski konjic“) je neuronska struktura u medijalnom delu slepoočnog režnja mozga koja ima prepoznatljiv, zakrivljeni oblik.
Ustvari to je moždana struktura u obliku potkovice, koja se nalazi u dubokom delu mozga i ujedno najistraživaniji deo centralnog nervnog sistema. Jedna od njegovih funkcija je i „pretvaranje“ kratkoročnog pamćenja u dugoročno.
Osim u stvaranju pamćenja, hipokampus ima ključnu ulogu i u prostornoj orijentaciji.
Nije slučajno da je upravo on jedno od prvih područja mozga koje pogađa Alchajmerova bolest, s dobro poznatim posledicama: gubitak pamćenja i dezorijentisanost u prostoru.