Претрага
Претрага
Close this search box.

Dojenje kao zajednička odgovornost: U nedelji podrške dojenju Dr Berar odgovara na ključna pitanja

"Značaj majčinog mleka, odnosno dojenje, ogleda se u hranljivim, zdravstvenim, imunološkim, razvojnim, psihološkim i socijalnim pogodnostima za bebu i mamu."
Nacionalna nedelja podrške dojenju ove godine u našoj zemlji obeležava se od 4. do 10. oktobra sa sloganom „Zaštita dojenja, zajednička odgovornost”. Promoviše se u 40. nedelji, jer toliko sedmica traje trudnoća i time se simbolično ukazuje na trenutak otpočinjanja dojenja. 

Kako ističu iz Doma zdravlja „Novi Sad”, dojenje predstavlja najjednostavniji, najzdraviji i najekonomičniji način da se obezbedi zadovoljenje potreba novorođenčeta za pravilnom ishranom. Majčino mleko je potreba svakog novorođenčeta, odojčeta i deteta do navršene druge godine života. Osim što zadovoljava potrebu za hranom, dete sisanjem ostvaruje povezanost sa majkom i zadovoljava potrebu za bliskošću, stimuliše razvoj svih svojih čula, postiže bolji psihomotorni razvoj i razvoj inteligencije.

Specijalista opšte medicine dr Slavica Berar često se u radu susreće sa majkama koje doje. Kako kaže, dojenje je ključni faktor preživljavanja, zdravlja i blagostanja odojčadi i majki i predstavlja vitalni deo održivog razvoja. Doktorka je za NS Uživo odgovorila na ključna pitanja sa kojima se i ona susreće pri radu sa dojiljama.

Svi znamo da je dojenje izuzetno važno za bebu. Koliko dugo je nužno
da se beba doji?

Značaj majčinog mleka, odnosno dojenje, ogleda se u hranljivim, zdravstvenim, imunološkim, razvojnim, psihološkim i socijalnim pogodnostima za bebu i mamu. Ishrana majčinim mlekom je bakteriološki najispravnija i dostupna uvek i na svakom mestu. Beba počinje sama da „stvara” imuni odgovor od 6. meseca života. Do tog trenutka se oslanja isključivo na mamin imunitet koji dobija preko majčinog mleka. Iz tog razloga se 6. mesec života uzima kao period do kada je nužno da se beba doji, naravno, ako je to moguće.

Koje su posledice ranog odvikavanja od dojenja?

Dojenjem se bebi obezbeđuju biohemijske komponente koje joj zadovoljavaju sve potrebe, kao i optimalan fizički i psihološki razvoj. Beba se štiti od infekcija i alergija i smanjuje se rizik od bolesti. Stimuliše se i emotivni i socijalni kontakt mama–beba. Ranim odvikavanjem od dojenja se smanjuju ti benefiti. Danas ozbiljna naučna istraživanja i kliničke studije pokazuju da je korist od dojenja neprocenjiva. Zbog toga se mame ohrabruju da nastave dojenje i nakon prve godine života deteta, naravno, uz poštovanje principa zdrave ishrane.

Kada je reč o alternativnim metodama hranjenja, koje preporučujete?

Alternativni izvori hrane za bebe su visokoadaptirane mlečne formule i veštačka ishrana, odnosno prilagođeno kravlje mleko. Visokoadaptirane mlečne formule predstavljaju mleko u prahu čiji je hemijski sastav prilagođen potrebama bebe i sadrži određene neophodne količine proteina, ugljenih hidrata i masti. Kada dojenje nije moguće, mogu se pod stručnim nadzorom sakupljati i čuvati uzorci humanog mleka, da bi se hranila deca koja iz bilo kog razloga nisu mogla da dobiju majčino mleko. Takve institucije se zovu laktarijumi. Međutim, zbog strogo kontrolisanih kriterijuma u ovoj oblasti, laktarijumi nisu široko rasprostranjeni u našoj zemlji.

Javljaju li Vam se majke sa problemima koje su zadobile prilikom dojenja? Koji su najčešći?

Smetnje pri dojenju koje su vezane za majke najčešće su ragade ili prskotine na bradavicama, što je pucanje spoja kože i sluzokože bradavice. Ragade izazivaju snažan bol i oskudno krvarenje. Sledeći problem pri dojenju predstavlja mastitis. On nastaje zbog brzog naviranja mleka i nedovoljnog pražnjenja dojke, prisustva ragada i stresa majke. Manifestuje se visokom temperaturom, jezom, drhtavicom i opštom iscrpljenošću, naravno, opet praćeno bolom. Zbog toga je neophodno pražnjenje dojki, stavljanje hladnih obloga i uvođenje antibiotske terapije kada  je to indikovano.

Da li se preporučuje dojenje ako je majka pozitivna na koronu?

Određene kliničke studije su dokazale da ako je mama dokazano pozitivna na koronu može slobodno da nastavi sa dojenjem svoje bebe uz praćenje određenih higijenskih mera. Pre podoja bi trebalo da opere ruke sapunom i toplom vodom, zatim na lice da stavi zaštitnu masku, a na ruke sterilne rukavice. Pre manipulacije dojkom bi trebalo da odradi toaletu te regije. Ukoliko se mama oseća slabo i nije u stanju da doji, može se redovno izmlazati, tako da beba nastavi da pije majčino mleko. Dešava se da se kod nekih mama koje su pozitivne na koronu smanji laktacija zbog dehidracije. U tom slučaju mama može koristiti visokoadaptirane mlečne formule za dohranu bebe.

Sanja Kužet

Tagovi:

0 Komentara
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Povezane vesti