Predsednik Srbije biće dva dana u poseti Rasinskom okrugu
Predsednik odgovara na pitanje meštanina da mu pomogne da njegov zaselak dobije pijaću vodu.
– Mi smo sa Ćelija uspeli da dovedemo vodu. Uradili smo najteži deo posla, da sa jezera dovučemo do Varvarina i Ćićevca, ali problem je zbog azbestnih cevi, pa moramo drugu dokumentaciju da uradimo. Ja sam kriv, priznajem, i to će biti urađeno tako da budete zadovoljni – kazao je Vučić.
Penzioner se obratio predsedniku i pitao je za most preko Morave kod visećeg mosta, između Ćićevca i Varvarina.
– Za pešački, viseći most smo dobili projekat. To će Koridori da izgrade. Za taj most dobićete u pisanoj formi, kada budemo sve sagledali – kazao je Vučić.
Put u Obrežu je svima problem, kazao je drugi meštanin.
– Pre marta će da dođu mašine da rade – naveo je predsednik.
Srđan Gligorijević smatra da je najveći problem što, kako kaže, puno dece ode za druge gradove, i da grad nema čime da zadrži decu, nema nijednu fabriku, kao i da voda jeste stigla sa Ćelija, kao i da su postavljene bandere, ali nije došla struja. Kao treći najveći problem naveo je smetlište na putu Varvarin-Ćićevac koje redovno gori i zagađuje vazduh.
– Prvi problem je nizak prirodni priraštaj svuda, samo to nećemo sebi da priznamo. Mi više ne gubimo ni peti deo ljudi odlaskom u inostranstvo, u odnosu na to koliko nemamo dece. Hoćemo lepo da živimo, da ne moramo o mnogo dece da brinemo, nikoga ne interesuje kako će država da živi sa manje i manje dece. To da će deca da idu odavde u Kruševac, Kragujevac, Niš i Beograd, ići će i i dalje, važno je da ostanu u Srbiji. Da dođe fabrika ovde, pitanje je da li bismo mogli da nađemo 200-300 ljudi da rade. Ja da vam obećavam nešto što nije moguće, ne pada mi na pamet. To tako ne ide nigde u svetu. Ali ću dati sve od sebe da nekog od investotora pronađemo.
– Stavite se malo u tuđe cipele, lako je biti protiv svega. Gde da postavimo deponiju? Na čije imanje? Blizu koje kuće? Govorim o principu. Radimo regionalnu deponiju pa će biti lakše. Biće sve u redu, može sve. Srednje ime nam je da opsujemo državu. Ako vodu budemo proveli, to je nebo i zemlja, drugi grad, druga zemlja.
Arsić Ivan iz Obreža se zahvalio na velikom projektu koji je došao u njihovu opštinu, i iako je svima problem put, koji je dobio 20 kilometara puta, da mora da se pohvali ono što je do sada urađeno.
Marija iz Opštine Varvarin kaže da je poslata dokumentacija Ministarstvu kulture za biblioteku koja je renovirana, te da su potrebni nove zavese i rasveta za Dom kulture.
Katarina iz Obreža je pitala za realizaciju projekta nove škole, jer je stara u jako lošem stanju. Vučić je kazao da bi nova koštala 2.400.000 evra.
– Rešićemo školu – najavio je predsednik Vučić, na aplauz okupljenih.
Jedna samohrana majka, Milica, sa 10.500 dinara penzije koja je, kako kaže, zakvaljujući Vučiću podignuta, isplatila je kuću i 5 ari placa, ali nikako iz opštine da se pošalje geometar da se to reši. Nije joj lako, kaže, u kućici, gde nema vode ni ništa.
– U ponedeljak će predsednica da vas obiđe da vidi za to – kazao je Vučić.
Manuela Milovanović iz udruženja građana, pita zbog čega država ne može da obezbedi da deca sa smetnjama u razvoju imaju ista prava, npr. lične pratioce, kao u Beogradu.
– Postoji nova moda u celoj našoj zemlji, a ta nova moda je, daj da kažem sve najbolje o Beogradu. Ja razumem gnev ljudi da u Beogradu ne moraju da plaćaju udžbenike i vrtiće, ali za ličnog pratioca, opština za to izdvaja novac, a mi dajemo još toliko. Ako mislite da bi se bilo kome isplatilo da se pravi nova služba i plaća 3 puta više, ja to ne mogu da razumem – kaže Vučić.
On je upitao da li je bilo koje dete imalo problema. Manuela kaže da od septembra meseca nema pratilaca i da se sredstva potroše veoma brzo.
Vučić je upitao kako to da se novac brzo potroši i rekao da je to stvar za koju će morati da se obezbedi novac.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je danas da će Srbija uvek dati podršku domaćim proizvođačima koji neumorno rade i razvijaju svoje poslovanje čime doprinose razvoju zemlje.
Vučić je, tokom obilaska fabrike “Kolarević” u Ćićevcu, istakao da privatni sektor zahvaljujući porezu “drži” zemlju, a da će država zbog toga uzeti u obzir proizvode ove kompanije kada su u pitanju objekti u vlasništvu države.
Istakao je da iako ljude u Ćićevcu najmanje zanima gasifikacija, to je najskuplje.

– Kada dođe gas, onda ćete imati pravog velikog investitora, za 250-300 zaposlenih. A ovo za Pločnik i vodovod što ste tražili, to će biti urađeno – kazao je Vučić.
Meštani su pre svega istakli nezadovoljstvo zato što nije isplaćena pomoć nakon poplava, za saniranje štete. Jedan meštanin se žalio zbog visine prevremene penzije.
– Nije Mira samo za to kriva, nego i vi drugi. Ne može država baš sve da isplati što se nekome desi i višom silom. Ako hoćete samo da me saslušate. Nemoguće je neke stvari da mi isplatimo po zakonu. Kada odete pre vremena u penziju, za to postoje zakonske formule. Ali ako krenemo da menjamo, onda nema više vremena ni da isplaćujemo kako treba – istakao je Vučić.
Fabrika “Kolarević” bavi se od 2000. godine preradom drveta i proizvodnjom nameštaja od masiva, a zapošljava oko 200 radnika.
Vlasnici fabrike kažu da su period korone preobrodili zahvaljujući pomoći države.
Vučić je podsetio da je ideja za pomoć privatnog sektora tokom korone potekla od ministra finansija Siniše Malog.
“Siniša je bio u pravu, ja sam potcenjivao mere i potrebu za finansijskim merama u koroni, ali on je bio u pravu i insistirao je pre svega na pomoći preduzećima. Želeo je po svaku cenu da pomožemo preduzeća, privatni sektor pre svega zato što je to ono što nam drži zemlju, to je ono što nam plaća poreze, to je ono što nam drži radnike”, rekao je Vučić.
Kako kaže, kriza u Ukrajini “ubila je pola izvoza”.
“Muče se ljudi dole i u Tutinu i u Pazaru i u Leskovcu, svuda”, naveo je Vučić.
Predsednik je na Instagaram nalogu naveo da je “divno videti vredne ljude iz kompanije ‘Kolarević’ koji rade odličan posao”.
“Kolarević” proizvodnja od drveta pravi stolove, krevete, komode, noćne ormariće, nosače, grede, stubiće, ploče. Kako navode, više od 90 odsto proizvoda se izvozi u zemlje kao što su Nemačka, Švajcarska, Austrija, Australija.
tanjug