Nuaka se već 15-ak godina bavi pitanjem kako botoks, lek koji se pravi od toksina koje proizvodi bakterija Clostridium botulinum, može da utiče na naše raspoloženje.
Do sada su lekari utvrdili da davanje botoksa u čelo može da smanji rizik od depresije. Međutim, nalazi nove studije pokazuju da je učinak botoksa u borbi protiv depresije složeniji.
Analizirali su više od 45 000 kliničkih izveštaja o štetnim događajima nastalim nakon upotrebe botoksa, ne samo za kozmetičku upotrebu,već i kako bi se pomoglo u lečenju problema poput migrena, preteranog znojenja, bolova u vratu, pa i kod poremećaja rada bešike.
Pacijenti su bili podeljeni u osam pojedinačnih grupa na osnovu zdravstvenog stanja za koje su dobili lek. Pacijenti u svakoj od ovih osam kategorija bili su podeljeni u podgrupe: na svakog pacijenta koji je primio botoks došao je i jedan koji nije. Istraživači su tada utvrdili da se među pacijentima koji su primili injekcije za rešavanje bora na licu, prekomernog znojenje, migrene, depresija javlja između 40 i 88 posto ređe nego kod ljudi koji su bili podvrgnuti drugim lekovima za potpuno iste probleme.
Jedna teorija je da botoks utiče na središnji nervni sistem i način na koji reguliše naše emocije. Tragovi botoksa mogu upasti u naš krvotok, a zatim doći do mozga i to može imati veze s napetošću mišića.