Obilje vode, prostranih livada i gustih šuma omogućava izuzetne uslove za život i opstanak raznolike fruškogorske faune. Područje Fruške gore je interesantne geološke prošlosti, tako da je u njenim sedimentima otkrivena veoma raznolika fosilna fauna.
Fauna beskičmenjaka je mnogobrojna, ali ne i dovoljno proučena. Najbrojniji predstavnici su svakako insekti. Grupe beskičmenjaka koje su najviše istraživane su valjkasti crvi, metilji, maločekinjasti crvi, paukolike životinje, rakovi i insekti. Detaljno su proučene familije osolikih muva i komaraca iz reda dvokrilaca. Veoma zanimljiva vrsta je jelenak, zaštićeni predstavnik iz familije insekata. Mužjaci su krupniji od ženki i odlikuju se velikim gornjim čeljustima, razgranatim kao jelenski rogovi, koje im služe u borbi za ženke. Zbog sve manjeg broja prirodnih staništa, hrastovih šuma, ova vrsta je sve ređa. Pored jelenka, zaštićene vrste koje se ističu su riđi šumski mrav, hrastova strižibuba i vrsta Rosalia alpina.
Fauna kičmenjaka broji oko 280 vrsta i dobro je proučena. Fruškogorski potoci nisu pogodna staništa za ribe, pa su one prisutne sa desetak alohtonih vrsta u veštačkim akumulacijama koje predstavljaju raj za sportske ribolovce. Najviše ima šarana, amura, soma, štuke, smuđa, babuške, deverike i još nekih vrsta bele ribe.
Vodozemci fruškogorskog područja prisutni su sa 12 vrsta podeljenih u šest familija i sedam rodova: daždevnjaci, mrmoljci, žabe mukači, žabe kreketuše, žabe krastače, žabe češnjarke i prave žabe. Šareni daždevnjak je jedna od veoma retkih i ugroženih vrsta iz klase vodozemaca. Gmizavci ili reptili nastanjeni na Fruškoj gori prisutni su sa 11 vrsta podeljenih u šest familija i devet rodova kornjača, guštera i zmija. Veoma retka vrsta iz klase reptila je šarka i jedina je otrovna zmija Fruške gore, a zanimljive vrste su i barska kornjača, smuk i belouška.
Fauna ptica obuhvata 211 vrsta, od kojih se 130 vrsta gnezdi na ovom području, tako da Fruška gora predstavlja jedno od najvažnijih staništa retkih vrsta ptica u Srbiji. Druga grupa ptica su selice, koje se dva puta godišnje kratko zadržavaju na planini. Veoma značajni stanovnici Fruške gore su ptice grabljivice, od kojih većina spada u zaštićene vrste kao što su orao krstaš, orao kliktavac, patuljasti orao, stepski soko, mrka lunja, kratkoprsti kobac, osičar i drugo. Fruška gora je jedino mesto u Srbiji gde se mogu pronaći aktivna gnezda orla krstaša, grabljivice koja predstavlja najugroženiju vrstu sa Svetske crvene liste. Interesantno je i prisustvo ptica kao što su crvena čaplja, crna roda, divlja guska, šumska šljuka, mali šareni detlić, mala sova ušara, drozd imelaš i drugo.
Sisari su zastupljeni sa 60 vrsta iz 16 familija i 42 roda. Najviše vrsta je iz familije šišmiša potkovičara. Registrovano je 17 vrsta, a najinteresantnije su mali brkati večernjak, širokouhi ljiljak, dugokrili ljiljak i širokokrili ponoćnjak. Najzanimljivije vrste sitnih sisara su tekunica, slepo kuče, mala rovčica, prugasti miš, veverica i puh lešnikar. Značajniji predstavnici krupnih sisara su šakal, divlja mačka, srna, jelen, divlja svinja, jazavac, kuna zlatica, tvor i lisica. Postoje i alohtone vrste krupnih sisara kao što su jelen lopatar i muflon, koji se gaje u lovištima.
nsuzivo.rs
Ovaj tekst kao da je pisan pre 30 godina. Orla Krstasa nema na Fruskoj Gori vec neko vreme, u Srbiji ga ima samo u najsevernijem Banatu.