Претрага
Претрага
Close this search box.

Novosadski šahista, šef policije, ali i advokat koji se zalagao za ukidanje smrtne kazne u Srbiji

Foto: iStock/Safe California/Pict Rider

Kada jedna tema postane aktuelna, a javno mnenje se uključi i komentariše je, ne može da se izbegne pitanje smrtne kazne i zašto ona više nije aktuelna u Srbiji. Smrtna kazna u našoj zemlji je uvedena sa stvaranjem moderne države 1804. godine, a za njeno ukidanje se zalagao Veljko Komlenović, advokat iz Novog Sada.

Smrtna kazna je na početku izvršavana za različita krivična dela- od ubistva do “smešenija” vanbračnog polnog odnosa, da bismo danas stigli do člana 24 Ustava Republike Srbije koji glasi Ljudski život je neprikosnoven. U Republici Srbiji nema smrtne kazne”. Za ovu rečenicu delimično je zaslužen i jedan Novosađanin.

Veljko Komlenović (1933- 1997) advokat iz Novog Sada, bio je abolicionista i na sve načine pokušavao da stane na put smrtnoj kazni. Nakon svoje karijere u tužilaštvu i “lova” na krivce, Komlenović je penziju proveo u Novom Sadu, ali nije odustao od borbe za ukidanje smrtne kazne.

Foto: Večiti šah

Voleo je šah i jedno vreme je bio predsednik Novosadskog šahovskog kluba i Šahovskog saveza Vojvodine.

-Veljko je bio odličan šahista, zajedno smo igrali i ja sam znao za njegovu inijativu o ukidanju smrtne kazne, ali on nije detaljnije govorio meni o tome, niti o slučajevima- rekao je za NS Uživo Krasoje Notaroš, novosadski šahista.

Titulu nije imao, jer od nekoliko “spornih rečenica” u svom magistarskom radu nije želeo da odustane. Tokom dugih dana u penziji, tragao je za ljudima koji su u Jugoslaviji bili izvršioci smrtne kazne. Nalazio ih je na različitim mestima- ludnice, kafanama kao hronične alkoholičare, bolnicama. U borbu protiv smrtne kazne ušao je jer je i sam prisustvovao izvršenju kazne nad jednim svojim klijentom.

U Beogradu je 1981. godine osnovano Društvo za borbu protiv smrtne kazne, međukojima je bio i Veljko Komlenović, kao i Vesna Pešić. Dve godine kasnije, pokrenuta je peticija o ukidanju smrtne kazne u Jugoslaviji. Među potpisnicima bili su Zoran Đinđić, Vojislav Koštunica i Boris Tadić.

Veljko Komlenović nije dočekao ukidanje smrtne kazne, preminuo je 1997. godine. Poslednja smrtna kazna u Srbiji je izvršena u Somboru 1992. godine. Ubijen je Johan Drozdek, koji je bio osuđen za silovanje i ubistvo šestogodišnje devojčice.

Smrtna kazna je izbrisana iz Ustava Republike Srbije 2002. godine i zamenjena kaznom doživotnog zatvora ili kaznom od 40 godina zatvora.

Autor: Ivona Karan

 

Tagovi:

1 Komentar
Najstariji
Najnoviji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare
Gost
Nada Micevic
21.01.2021 18:04

Hvala, za ovakvo secanje na coveka velikog humanistu i vizionara

Povezane vesti